Veće količine uginulih riba cipala isplivale su u utorak u blizini plaže u Sobreču gdje je nakon dojave stigla ribarska inspekcija kako bi obavila očevid, a pretpostavlja se da je do pomora došlo zbog povišene temperature mora i nedodataka kisika.
"Rano poslijepodne dobili smo dojavu o uginulim ribama na površini mora blizu plaže u Stobreču te smo našim brodom na to mjesto odvezli ribarske inspektore Ministarstva poljoprivrede i oni su obavili očevid," rekao je za Hinu Željko Kuštera, lučki kapetan Lučke kapetanije Split.
Po njegovim riječima, ribarski inspektori su napravili zapisnik o onomu što su vidjeli. Kuštera je rekao da je komunalnom redarstvu predloženo da pokupi uginule ribe. Prema prvim neslužbenim informacijama, na pomor riba vjerojatno je utjecala povišena temperatura morske vode što uzrokuje nedostatak kisika.
'Morski organizmi su jako osjetljivi, ovo je za njih smrt'
A da je u pitanju nezapamćena temperatura mora, jasno je i iz ovih podataka: jučer je na Mljetu izmjerena temperatura mora od čak 30 stupnjeva, slično kao i danas kada je u Dubrovniku i Mljetu zabilježeno 29 stupnjeva, a na Lastovu, Krku i u Splitu 28. Brzina kojom se mijenja ekosustav u Jadranu zaprepašćuje i znanstvenike.
"Globalni napor je potreban za zaustavljanje rasta temperature i zraka i mora u svijetu. Ono što nam izgleda kao mala promjena, dio stupnja ili jedan stupanj to je jako velika promjena za zajednice u moru i zapanjeni smo količinom promjena", kaže prof.dr.sc. Marcelo Kovačić s Prirodoslovnog muzeja u Rijeci za HRT.
"Temperatura je jedan od glavnih regulatora svih biokemijskih procesa u živim organizmima pa tako i životu u moru. Trend u svakom slučaju nije dobar. Nezabilježeni podatak do sada. Ako se ovako nastavi i ta temperatura prodre u dublje slojeve, svakako može uzrokovati stvarno velike posljedice na živi svijet, poglavito na organizme koji žive na morskom dnu. Oni su jako osjetljivi, ako dođe povišena temperatura u njihovo stanište to je njima smrt", kaže Davor Lučić s Instituta za more i priobalje, sa Sveučilišta u Dubrovniku.
Kompas meduze i rebraši nisu uobičajeni u ovo doba godine
A zatopljenje mora zaslužno je i za dulje zadržavanje kompas meduza i rebraša u sjevernom Jadranu. Kako je za N1 pojasnio redoviti profesor na Sveučilišnom odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu, Alen Soldo, visoke temperature, male količine padalina i nedostatak vjetrova - koji bi trebali pomoći miješati gornje toplije slojeve mora s donjima koji su hladniji - utječu na sve čemu svjedočimo ovih dana.
"Meduze obično dolaze u proljeće kada je najveća količina hrane - planktona. A količina planktona je vjerojatno, uslijed povišenih temperatura, veća nego što je to bilo prije. Ako nastupi standardna vremenska situacija za ovo doba godine, za očekivati je da će meduze nestati", rekao je Soldo.
Jata rebraša, koje kupači u sjevernom Jadranu također viđaju ovih dana ne predstavljaju problem za kupače, kaže Soldo. Kontakt s njima ne ostavlja zdravstvene posljedice, ali s njima postoji problem druge prirode.
"Rebraši su u Crnom moru uzrokovali kolaps inćuna. Toliko ih se namnožilo i pojeli su planktonske lavre najveće količine komercijalnih riba, posebice inćuna, pa je došlo do velikih potresa u ribarskoj industriji", kaže Soldo.
"Ono što je problem u Istri je nedostatak vjetrova, a i toplije more je vjerojatno uzrokovalo poremećaj onim osnovnim strujanjima koja su rebraše micala iz tog područja u ovo doba godine. Ako ova situacija s vremenskim prilikama potraje, vjerojatno će i oni ostati tamo, možda čak i u većim količinama nego sada", kaže Soldo.
'Imamo 34 vrste morskih pasa, tri potencijalno opasne'
Komentirajući nedavni slučaj iz Egipta, gdje su dvije turistkinje napali morski psi, Soldo kaže da je u pitanju agresivna vrsta koja ne živi u Jadranu, te da u našem moru postoje 34 vrste morskih pasa od čega su tek tri potencijelno opasne.
"Ali te vrste se drže otvorenog mora pa nikakvih incidenata do sada nije bilo bilo. Jedini problem je kod nas bila velika bijela psina koja prati jata tuna, koji su joj glavna hrana, ali zadnji smrtonosni napad velike bijele psine u Jadranu je bio 1974. i nakon toga jedan napad 2008. koji srećom nije završio sa smrtonosnim posljedicama", kaže Soldo te dodaje da je, statistički gledano, vrlo mala mogućnost da uopće vidite morskog psa u Jadranu, a kamoli da dođete u dodir s nekom od ovih potencijalno opasnih vrsta.
"Jadran je puno sigurniji od svih ostalih mora", zaključio je Soldo.
