Tisuće dužnika u 'švicarcima' potkraj travnja dobio je na kućne adrese ponude tvrtke Druga fundacija za preuzimanje njihovih potraživanja prema bankama u cilju naplate preplaćenog po kreditima. Vlasnik tvrtke Druga Fundacija SPV d.o.o. (IIF) i potpisnik pisma je komunikacijski i informatički stručnjak Marko Rakar, s kojim su u timu i ekonomist Vuk Vuković te još desetak drugih pravnih vještaka, matematičara, ali i bankara.
Rakarova tvrtka želi okrupniti potraživanja prema bankama te osigurati bolju pregovaračku poziciju za izvansudsko rješavanje tražbina, dati potrošačima ono što im pripada te sami naplatiti proviziju. Za preuzimanje tražbine nudi 75 posto tražbine po eventualnoj isplati na temelju sudske presude, a preuzima troškove i 25 posto sudski dobivene tražbine.
Pismo s ponudom naplate obeštećenja preplaćenog dijela kredita dobili su i građani koji su kredit konvertirali ili možda u cijelosti isplatili te oni koji su kupljeni stan prodali. Međutim, neke od njih uznemirilo je što su pismo dobili na aktualnu adresu i to s podatkom o iznosu kredita, navedenom godinom u kojoj je sklopljen ugovor s bankom te izračunom okvirnog obeštećenja, jer to postavlja i pitanje svrhe GDPR-a.
U pismu uvodno stoji: 'Pregledom javnog registra zemljišnih knjiga uočili smo…', ali Marko Rakar dodatno je sve objasnio gostujući kod Romana Bolkovića na HTV-u.
'Nikakva prava nisu povrijeđena'
"Naše je pismo vrlo jednostavno, ima samo stranicu i pol i prva rečenica glasi: 'Poštovani Romano, uočili smo da ste dignuli kredit u CHF 2007. godine u visini od 100 k CHF i vjerujemo da na današnji dan imate pravo na obeštećenje koje iznosi nekoliko tisuća eura', kaže Rakar te naglašava da je pismo specifično jer "laserski precizno pogađa svakog potrošača koji je bio oštećen od te cijele afere i prvi put mu jasno daje do znanja na kakvo obeštećenje ima pravo".
Istaknuo je da su reakcije ljudi iznad svih očekivanja te smatra da nije došlo do povrede privatnosti, jer su svi podaci javno dostupni.
"Ja smatram da nikakva prava nisu povrijeđena, dapače, mislim da naše pismo upozorava svakog na neka prava za koja netko nije ni znao da ih ima. Dakle, situacija je iznimno jednostavna iako izgleda komplicirano, svi podaci o nekretninama evidentirani su u zemljišnim knjigama. Taj je dokument po svojoj prirodi javan, to znači da bilo tko u bilo kojem trenutku bez dokazivanja pravnog interesa može napraviti uvid u taj registar", kaže Rakar.
Na pitanje, zbog čega to radi, Rakar je kazao da on i njegov tim vjeruju u javni interes, ali i kako ne bježe od toga da na kraju puta mogu nešto i zaraditi.
"Svatko tko zna što sam radio proteklih desetljeća, zna da sam se bavio javnim temama koje su se ticale interesa širokog broja ljudi. Vjerujem da smo došli u poziciju kao društvo, dakle, šest tjedana prije zastare, da većina od 120 tisuća obitelji uopće ne zna da ima pravo na odštetu", kazao je Rakar.
Nema rizika za banke
"Nama je trebalo toliko vremena da pronađemo podatke koje smo trebali, da prođemo pravnu pozadinu i da budemo sigurni da smo na ispravnoj strani argumenta, voljeli bismo da smo ovo napravili prije, ali nismo bili spremni, trenutačno imamo 6 tjedana da obavijestimo potrošače da imaju pravo na odštetu", dodao je.
Govoreći o punoj odšteti, za koju smatra da bi Vrhovni sud mogao odlučiti, podsjeća da je riječ o milijardu i pol eura.
"Naša procjena je oko 300 milijuna eura, što se odnosi na zateznu kamatu za koju smo sigurni da potrošači na nju imaju pravo", procijenio je Rakar te naglasio da je potencijalna opasnost s kojom se banke mogu susresti - nepostojeća.
"Europske su banke generalno u sasvim drugoj poziciji u odnosu na američke zbog promjena načina kako se kontroliraju kapital i rezerve, europski sektor je bitno kapitaliziraniji u odnosu na američki. To vrijedi i za naše banke. Banke u ovom trenutku raspolažu golemom količinom novca i pritom se ne dovode u opasnost", kazao je Rakar te ustvrdio da to ne bi imalo nikakav utjecaj na stabilnost financijskog sustava.
"Hrvatski bankarski sustav dobro je kapitaliziran, ima rezerve i iznimno je stabilan. Tu nema rizika za bilo koga. Ponajprije se bankari moraju brinuti za svoje bonuse i nove BMW-e. Potrošači se doista ne moraju brinuti, tvrdi.
'Uočili smo da postoji velika količina tereta...'
Na pitanje, otkuda mu podaci koji bi trebali biti štićeni, te tko osim Vuka Vukovića kao javne osobe sudjeluje u tome, Rakar je kazao da od javnih osoba nema nikoga.
"To je jednostavno grupa prijatelja i znanaca. To su ekonomisti, statističari, matematičari i analitičari svakih vrsta. Osim toga imamo cijeli niz odvjetnika, pravnika koji se bave trgovačkim pravom, GDPR-om. Uključujemo širok spektar ljudi", odgovara Rakar.
"Moj najbolji prijatelj koji je ekonomski analitičar bavio se proučavanjem tereta u zemljišnim knjigama. Uočili smo da postoji velika količina tereta koja je u švicarskim francima na desecima tisuća nekretnina u Hrvatskoj. U tom je trenutku masovnije počela diskusija o odšteti. Počelo se govoriti o stvarnoj šteti koju je prouzročio švicarski franak. Nakon toga spojili smo se s kolegom matematičarom koji je izradio model za izračun te štete. Kada smo uzeli sve te nekretnine i iznose te ih sudarili s modelom koji izračunava odštetu prema građanima, ustanovili smo da se radi o velikoj brojci", pojasnio je Rakar.
"Paralelno s time naš ekonomski doktor znanosti Vuk Vuković uočio je da postoji 40 milijardi kuna viška likvidnosti u sustavu i nekoliko je puta postavio pitanje u HNB-u što je taj novac. Oni su mu rekli da je to novac za slučaj da ta cijela afera švicarskog franka eksplodira. Nakon toga sjeli smo, razgovarali i dogovorili da idemo istražiti u detalje što se točno dogodilo. Kamo je taj novac nestao, zašto tih rezervacija nema u bilancama banaka. U konačnici se stvorila tvrtka 'Druga fondacija' čiji je cilj pomoći oštećenim građanima da dođu do svog novca od banaka", objasnio je Rakar pozadinu inicijative koja je ovih dana došla u fokus javnosti.
