S Vladina računa za obranu radnih mjesta dosad je isplaćeno više od milijardu kuna poslodavcima - uz prve isplate i optužbe sindikata da se mjere zlorabe.
Kažu da se onima s plaćom većom od 4000 kuna isplaćuje samo državna pomoć, a kod onih na minimalcu poslodavci razliku ostavljaju u svom džepu.
Možda su poslodavci i imali novca na računima za naknadu ugovorene plaće, no neki koji ne rade za sljedeći mjesec i nemaju.
Poput poslodavaca koji su nam se javili, za njih, ali i sve one koji se koriste Vladinim mjerama, Damira Gregoret u intervjuu s ministrom financija Zdravkom Marićem doznala je kako će kontrolirati isplate poslodavaca i postoji li mehanizam kazni.
"To je potpora za isplatu plaća. Mi pokrivamo taj dio, preostali dio je na poslodavcu. Trebalo bi biti kako je u ugovoru. Ali, ako je netko upao u probleme, onda ih on rješava s radnikom. Zato imamo i druge mjere. Kao što su kreditne mjere likvidnosti", kaže ministar Marić.
Kada je riječ o kontroli toga gdje i kako ide taj novac, Marić poručuje:
"Naravno da ćemo kontrolirati one koji su iskoristili mjere"
"Mehanizama ima jako puno. U ovom trenutku gledati na svaki mogući detalj je važno, ali nije ni presudno. Bitno je da te mjere krenu", kazao je i dodao:
"Naravno da ćemo kontrolirati one kojima su odobrene mjere."
Kazao je da će uskladiti sve baze.
"Uplatili smo više od milijardu i sto milijuna kuna. To plaćanje ide i dalje. Zasad, negdje više od 370.000 zaposlenika. Znate i da smo se približili broju od oko 600.000 ljudi koji bi trebali biti korisnici ovih mjera. Mehanizme i kontrolu smo stavili u zakonske okvire. Ne možemo biti sigurni da baš nitko neće htjeti ovo iskoristiti. Vidjet ćemo što s njima", kazao je Marić našoj Damiri Gregoret.
Kada su u pitanju radnici koji su na minimalcu, a država isplaćuje iznos od 4000 kuna, Marić kaže:
"Plaća ostaje ta koja je. Ali, bilo bi korektno od poslodavca da isplati tu razliku do 4000 kuna", istaknuo je.
Kada se govori o javnom sektoru, nezaobilazna tema je i eventualno rezanje plaće zaposlenima. O tome ministar financija kaže:
"Što će biti u određenim krugovima, o tome ćemo razgovarati, pa tako i o plaćama", ističe i dodaje:
"To je tema koja je na stolu. Jučer je bio sastanak. Nadam se da će se razgovori nastaviti. Pozvat ćemo i sindikate s kojima smo potpisali kolektivne ugovore. U ovom svemu je, da pobijedimo krizu, važna solidarnost i zajedništvo", rekao je.
Na pitanje je li sad vrijeme da netko dobije povišicu, odgovara:
"Stav ću reći na sastancima. Razina prihoda je u prvih deset dana travnja na trećini u odnosu na isto razdoblje prošle godine", otkrio je ministar Marić.
Kada je o zaduživanju riječ, rekao je da se do sada zadužilo na domaćem tržištu za oko šest milijardi kuna i to s kamatom iznad 1 posto.
O moratorijima na tri mjeseca, kao i činjenici da cijela procedura za to i nije baš jeftina, Marić kaže:
"U taj dijalog s bankama smo ušli s dobrom vjerom, i sa strane banaka je pokazana dobra vjera. U isto vrijeme i banke smatraju da trebaju biti određeni kriteriji. Sustav odobravanja moratorija i kredita mora biti što prohodniji", jasno će.
O trajanju moratorija kao i o mogućnosti da isti bude produljen i na godinu dana, što traži i SDP, Marić kaže:
"Sigurno da negdje morate povući crtu. Ako bude potrebe, mi ćemo to raditi", kazao je.
Na pitanje kolika i kakva pomoć stiže iz Europske unije, Zdravko Marić će jasno:
"Mi smo predsjedajući, jučer je postignut dogovor, mi smo podržali sve inicijative. Tu se puno najavljivalo, a nije zaživjelo. Moramo voditi prije svega brigu o samima sebi. Prvi veći iskorak u smislu financiranja bit će mirovinski fondovi", najavio je u razgovoru za RTL Danas ministar financija Zdravko Marić.
