Ministar financija Zdravko Marić kazao je na sjednici Vlade kako deficit proračuna za prvih 6 mjeseci ove godine iznosi 1,6 mlrd. kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, dok je na razini opće države, kada se proračunu dodaju i rezultati izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne samouprave, ostvaren najbolji rezultat unazad 15-ak godina - suficit od 35 mil. kn.
Prema podacima koje ste vidjeli, jasno je da su porezni prihodi u porastu. Jasno se vidi porast i iznad originalnog plana", kazao je na pressici Marić.
VIŠE PROČITAJTE:
"Porez na dobit raste snažnom stopom rasta, ali i porez na dohodak. Stimuliranjem raspoloživog dohotka utječemo i na potrošnju i potražnju", dodao je.
"Državni proračun je za 800 milijuna kuna uspješniji od prošlogodišnjeg", zaključio je Marić te dodao da je tome razlog i što imamo "funkcionirajuću vladu".
"Što se tiče poreza na nekretnine... on je dio velike porezne reforme kojom smo zaista napravili puno za građane".
Ministar financija također je poručio da "odustajanje od poreza ne narušava poreznu reformu".
"Većina odluka je stupila na snagu... Neke odredbe porezne reforme prošle su ispod radara, ali nažalost rasprave u saboru fokusirale su se na neke druge aspekte. Postoji čitav niz stvari koje su u smislu oporezivanja nekretnina dobre, a posebno smo izlazili u susret jedinicama lokalne samouprave", zaključuje Marić.
"O ovoj će se problematici voditi još analiza i rasprava", zaključio je na kraju ministar Marić.
"Komunikacija prema gradonačelnicima i načelnicima općina ide cijelo vrijeme. Mi smo imali jasan plan. Dan je tranzicijski period od godine dana za prilagodbu i prikupljanje podataka. U zadnjoj fazi je bilo prikupljanje podataka o nekretninama. Nikada nije bio cilj da se nekoga penalizira ako nije u roku dostavio podatke o nekretninama", dodaje Marić. "Ažuriranje evidencija ići će i prema novom zakonu kako bismo mogli voditi adekvatnu politiku komunalnog redarenja", dodaje.
"Porez na nekretnine nije najjasnije proveden"
Marić je kazao kako se kroz porez na nekretnine htjelo pod jednu kapu staviti, odnosno objediniti komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor i spomeničku rentu, a radi troškovnog i administrativnog rasterećenja jedinica lokalne samouprave.
No, ističe, predstavljanje toga zakona prema građanima "nije
najsjajnije provedeno". Pojedini gradovi i općine prema građanima
djelovali su pomalo zbunjujuće i procijenjeno je da ne bismo bili
kadri promijeniti percepciju stvorenu da je riječ o novom nametu,
objasnio je Marić razloge odustajanja od uvođenja poreza na
nekretnine.
"Odredbe koje se tiču poreza na nekretnine se stoga brišu i
uklanjaju iz ovoga zakona", rekao je. Porez neće stupiti na snagu
od 1. siječnja 2018. godine, a na snazi ostaju odredbe vezane uz
porez na kuće za odmor, dodao je.
