Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak kako će gospodarski pad ove godine biti nešto manji nego se prvotno predviđalo, a puni se oporavak očekuje u 2022. godini te da je cilj da se iz krize izađe što je prije moguće.
"Ove godine ćemo zabilježiti pad gospodarske aktivnosti, on će biti nešto manji nego smo originalno očekivali, a prema našim projekcijama, i rast će iduće godine biti nešto od planirnog. U svakom slučaju, ne očekuje nas puni oporavak 2021. godine, po svemu sudeći, on se prelijeva u 2022. godinu. No, to je izazov i dobrim dijelom ovisi o nama, da se dogodi i tada, a ne da ga opet prolongiramo za još nekoliko godina, kao što je bio slučaj u prošloj krizi", rekao je Marić u Opatiji, gdje je sudjelovao na konferenciji Hrvatsko novčano tržište.
Aktualna Vladina projekcija je pad BDP-a u ovoj godini za 9,4 posto, a na novinarski upit hoće li, prema novoj projekciji, pad biti manji od devet posto, Marić je rekao da ne voli licitirati s brojkama, da će pad i dalje na razini godine biti veliki, ali niži nego je bio originalno predviđen.
'Spremniji nego 2008.'
"Za dva tjedna na sjednici Vlade ćemo to prezentirati. Želimo napraviti što kvalitetniji makroekonomski model jer nam je ta projekcija osnova i za planiranje nekih mjera kao i proračuna za sljedeću godinu", rekao je.
Marić je također istaknuo kako je, unatoč težini i dubini krize, Hrvatska u smislu makroekononske slike puno spremnija ušla u ovu krizu nego 2008. godine, poručujući i kako "trebamo iz ove krize što prije izaći", jer nam je prošli put trebalo 11 godina, a tek 2019. smo dosegnuli razinu BDP-a iz 2008. godine.
Naglasio je i kako se u krizi izazvanoj koronavirusom reagiralo adekvatno i na vrijeme. "Tu najbolje govore podaci tržišta rada. Kako je u zdravstveno-epidemiološkom djelu prioritetna zaštita zdravlja i života, tako su u gospodarskom dijelu prioritetna radna mjesta. Na vrijeme smo i vrlo izdašno krenuli u mjere za potporu isplata plaća gospodarstvenicima, a određene mjere su i produljene. Reagirat ćemo, sve usmjeravamo na očuvanje radnih mjesta, a kako se kriza bude razvijala tako ćemo prilagoditi naše aktivnosti", poručio je Marić.
Istaknuo je i kako se sada otvorila značajna perspektiva koja za Hrvatsku u ovoj izazovnoj situaciji može biti velika prilika - EU instrument nove generacije, koji se može iskoristiti za kvalitetnu transformaciju ne samo gospodarskog oporavka, nego i otpornosti.
Puno korištenje europskih sredstava tek 2021.
Na novinarske upite kada će biti dostupna ta europska sredstva, Marić je odgovorio da će puna implementacija krenuti u drugoj polovini 2021. godine, ali i da će do tada Hrvatskoj biti na raspolaganju određeni iznos u vidu predujmova, iduće godine najmanje 10 posto ili oko tri milijarde kuna.
"Dok se čekaju nacionalni programi oporavka zemalja članica i njihova evaluacija, u drugoj polovini 2021., zemljama članicama će biti na raspolaganju sredstva i u vidu predujmova. Iduće godine će Hrvatska dobiti najmanje 10 posto u vidu predujmova, oko tri milijarde kuna, koje može usmjeriti upravo za ove mjere i bit će sastavni dio proračuna. O punoj implementaciji govorimo kada budu vezani za određene projekte i reforme", rekao je.
Kao primjer je naveo fond solidarnosti u vezi s obnovom Grada Zagreba nakon potresa. "Govorimo o 500 milijuna eura, potencijalno i do 700 milijuna eura. Prije nekoliko dana smo dobili najveću uplatu do sada iz fonda solidarnosti od 89 milijuna eura. Dakle, imamo i modus tzv. predujmova", objasnio je.
U vezi s korona-krizom, Marić je rekao da su stvari pod kontrolom. "Racionalni smo, implementiramo mjere, nastojimo na vrijeme i adekvatno reagirati, puno je izazova, pojedine djelatnosti su i dalje pogođene, nastavljaju se mjere za neke sektore. Svi trebamo zdravu i pozitivnu klimu, bez neracionalnih i nerealnih obećanja te svi skupa djelovati", poručio je.
Komentirajući jučerašnji sastanak s veleposlanikom SAD u Hrvatskoj Robertom Kohorstom, koji je tom prigodom Vladi uručio prijedlog nacrta Sporazuma između SAD-a i Republike Hrvatske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Marić je podsjetio kako je suština takvih sporazuma da građani ili poduzetnici ne budu dva puta oporezovani. "To je vrlo stimulativna i važna stvar, koja se tiče bilo kojih investicija američkih gospodarstvenika u Hrvatsku ili obrnuto. Možete računati da će administracija prionuti tom poslu da u što kraćem roku završi izradu tog dokumenta, da se ta velika tema u bilateralnim odnosima sa SAD-om riješi", rekao je.
