Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u utorak kako je rast BDP-a od 3,4 posto u zadnjem kvartalu prošle godine, odnosno za 2,9 posto u cijeloj 2016., prvenstveno rezultat činjenice da je hrvatskom gospodarstvu krenulo bolje od očekivanja, ali i Vladine mudre politike vođenja javnih financija.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.
To je nešto više od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto.
Uz ocjenu da je ostvarena stopa rasta na tragu onoga što je Vlada projicirala te očekivanja većine analitičara i makroekonomista, Marić je istaknuo da je 2016. godina završena s najvišom stopom od predrecesijskog razdoblja, što je "sigurno dobra vijest".
PROČITAJTE JOŠ:
>> Sindikalni čelnici pozdravili rast BDP-a od 3,4 posto i zauzeli se za povećanje plaća
>> Andrej Plenković: 'Za rast BDP-a zaslužna je Vlada jer se bavi bitnim stvarima'
>> Hrvatski BDP u trećem tromjesečju 2016. godine porastao za 3,4 posto
>> Neočekivani obrat: Plenković slavodobitno objavio da cijena plina ostaje ista!
"Proračun je rađen uz projekciju (rasta BDP-a) od 2 posto, materijalizirao se na 2,9 posto, a i 2 posto koje smo tada predstavili je bilo okarakterizirano kao preoptimistično. To je konačni pečat na 2016. kao zaista dobru godinu, u kojoj je gospodarstvo krenulo iznad očekivanja dobro, a i naša mudra politika vođenja javnih financija se materijalizirala", izjavio je ministar financija. Dodao je da bi se konačne brojke o stanju u javnim financijama u 2016. trebale znati tijekom travnja, ali da će "deficit neminovno biti značajno niži od originalno planiranog te da je dug po prvi puta smanjen".
Odgovarajući na pitanja novinara na margini konferencije „Demografija – refleksije na mirovinski sustav“, Marić je kazao i da je dobro da se kod rasta ostvarenog u prošloj godini vidi doprinos domaće komponente, odnosno "već tradicionalno osobne potrošnje, ali i što je posebno važno, oporavka i rasta investicijske potrošnje".
Ponovio je i da si je Vlada kao cilj postavila provedbu strukturnih reformi, i to prvenstveno onih orijentiranih na rashodnu stranu proračuna, ali je posebno izdvojio mjere za smanjenje ovisnosti gospodarstva o uvozu.
"Čim hrvatsko gospodarstvo i domaća potražnja krenu nekakvim uzlaznim trendom, vidi se visoka ovisnost o uvozu. To je jedan od izazova koji smo si mi kao Vlada zacrtali, da se čim jače potiče domaća proizvodnja, industrija, općenito domaći sektor. I porezna reforma je korak u tom smjeru i tako ćemo i nastaviti", istaknuo je te dodao da ga niti jedan segment danas objavljenih statističkih pokazatelja nije iznenadio jer su i stope rasta i njegova struktura manje-više u skladu s vladinim projekcijama.
No, istaknuo je Marić, "dok svi skupa ne osjetimo te makroekonomske brojke o kojima govorimo, dok nam zaposlenost ne počne značajnije rasti, dok plaće ne budu rasle (...) onda govorimo zapravo samo o statističkim obuhvatima".
Vlada pokušava naći model da plin ne poskupi
Marić se osvrnuo i na očekivanu odluku Vlade o cijeni plina, rekavši da bi se konačni model izračuna cijene trebao znati danas, ali da se nastoji naći model da do poskupljenja ne dođe.
"Nakon konzultacija i analiza u okviru resornog ministarstva, najvjerojatnije danas tijekom dana ćemo znati konačne podatke. Nastojat će se štititi građani i poduzetnici, da unatoč tim svim izazovima probamo naći neki model da to tog poskupljenja ne dođe", rekao je ministar financija.
Na novinarski upit je li mudro usvojiti model po kojem bi HEP plin kupovao po tržišnoj, a prodavao ga po reguliranoj cijeni, Marić je odgovorio da se "o svemu tome treba razgovarati i uzeti u obzir".
"Ima modela, mogu se neke stvari poboljšati i unaprijediti, i ovaj slučaj koji će danas biti završen otvara nova pitanja u samom upravljanju cijelog sustava plina i općenito energenata, a pozitivno je da postoji prostor za unaprjeđenje", odgovorio je.
Novinare je zanimalo i je li, uz cijenu plina, tema večernjih sastanaka u Banskim dvorima tijekom vikenda bio i Agrokor, no ministar financija nije izravno odgovorio na to pitanje.
"Imamo jako puno tema na dnevnom redu i nerijetko ih ne stignemo rješavati u toku regularnog radnog vremena, pa često i vikendima i u večernjim satima imamo sastanke i rasprave. Čitav niz tema je bila, razgovarali smo i o plinu, ali i o čitavom nizu tema", odgovorio je.
