Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu nastavak pregovora o plaćama u sektoru zdravstva, izrazivši uvjerenje kako će sredstva za najavljeni rast osnovice od dva posto za sve zaposlene u državnim i javnim službama od 1. rujna biti osigurana na vrijeme.
"Pregovori se nastavljaju, mislim da ćemo sutra na sjednici Vlade donijeti novu odluku o imenovanju pregovaračkih odbora i naravno da ćemo o tome voditi brigu", rekao je Marić novinarima uoči sjednice Vladina užeg kabineta.
"Vodimo brigu i pratimo ukupnu politiku plaća svih zaposlenih u državnoj i javnoj upravi, pratimo i što se događa s plaćama na razini cijelog gospodarstva. Znate i sami da smo i sami doprinijeli porastu plaća kroz određene porezne izmjene", rekao je Marić.
No, dok je u određenim segmentima gospodarstva zdrav rast plaća vezan uz rast produktivnosti, negdje postoji i rast plaća najvećim dijelom vođen nedostatkom radne snage, napomenuo je.
Na pitanje je li znao da će ministar zdravstva Milan Kujundžić na svoju ruku parafirati ugovor o povišicama u zdravstvenom sustavu odgovorio je kako ne bi htio ulaziti u analize, a s Kujundžićem ima "odnos profesionalne suradnje u kojemu nema mjesta za emocije".
"Pustimo emocije, nema tu ljutnje, nema ničega. Mi imamo jako dobar odnos. On je ministar zdravstva, ja sam ministar financija. Logično je i normalno da se u određenim stvarima ne možemo i nećemo u potpunosti složiti, ali najvažnije je da funkcioniramo kao kolege i da općenito, kao dva ministra u važnim resorima, pronađemo nekakva najbolja rješenja“, kaže Marić.
Plaće u zdravstvu idu kroz HZZO
Kad je riječ o plaćama u zdravstvu, s obzirom da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2015. godine "izvan sustava riznice", pa tako sve plaće i troškovi u zdravstvu idu kroz HZZO, Ministarstvo financija nije ovlašteno po tome pitanju. "Ali svakako da se i nas nešto treba pitati, u konačnici ćemo kao Vlada o tome zauzeti određeni stav. Ali razgovori i pregovori će se nastaviti", rekao je.
Smatra kako hrvatski građani mogu biti zadovoljni kvalitetom usluge i stručnosti u zdravstvu, no u isto vrijeme ne može se zanemariti činjenicu "da je financijski sustav u poprilično izazovnoj situaciji i da se moraju tražiti određena rješenja". Upozorio je pritom da "mjere isključivo na prihodnoj strani nisu dovoljne".
Marić je izrazio uvjerenje da će sredstva za najavljeno povećanje osnovice za državne i javne službe od 1. rujna biti osigurana. "Moramo mudro promatrati cijelu problematiku i u skladu s našim mogućnostima djelovati", rekao je.
Na pitanje kakvu sudbinu čeka brodogradilište 3. maj uoči sutrašnje odluke na Vladi rekao je kako će o tome moći govoriti tek nakon sjednice.
"Ja se suzdržavam prije nego što to bude formalno stavljeno na Vladu, nakon toga ćemo komunicirati", kazao je Marić.
Sindikatima dosta pregovaranja
Sindikat KBC-a Zagreb priopćio je u srijedu da podržava eventualni štrajk u organizaciji reprezentativnih sindikata u zdravstvu pod uvjetom da se kroz nove pregovore dodatno korigiraju dodaci za posebne uvjete rada.
Reprezentativni sindikati u zdravstvenu - Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske parafirali su s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem povećanje plaća za tri posto na uvjete rada i četiri posto na odgovornost za zdravstvene i nezdravstvene djelatnike u procesu dijagnostike i liječenja, no to Sindikat KBC-a Zagreb ocjenjuje "mrvicama sa stola".
Radnici će i dalje biti diskriminirani i trpjet će štetu zbog različitih dodataka za rad u istim uvjetima, poručuje sindikat.
Različiti dodaci za iste uvjete
Primjerice, u obdukcijskoj sali liječnik ima dodatak od 20 posto, a pomoćnik obducenta (nezdravstveni radnik s NSS) osam posto. Zdravstveno i nezdravstveno osoblje radi u istim uvjetima, ali imaju različite dodatke, kao u jedinicama intenzivne i postintenzivne njege/skrbi, upozorava se u priopćenju.
Kako objasniti dodatak od 20 posto intervencijskog kirurga i medicinske sestre-tehničara i dodatak od 25 posto inženjera radiologije s kojim rade u timu u istoj angio-sali pod rendgenskim snopom zračenja, pita sindikat.
Zašto magistar farmacije prima dodatak od 16 posto u centralnoj pripremi citostatika, a farmaceutski tehničar za isti taj rad dodatak od 25 posto?
Kako objasniti različite dodatke tehničara i inženjera u djelatnosti laboratorijske medicine, odnosno u laboratorijima, pa tako citoskriner ima veći dodatak u odnosu na tehničare i inženjere na patologiji, transfuziji, mikrobiologiji, imunologiji, toksikologiji, medicinskoj biokemiji i sl.
Zašto je isti dodatak od sedam posto za rad spremačica u niskoj, srednjoj i visokoj zoni rizika čišćenja, koji propisuje Nacionalni standard čišćenja bolnica, a kolektivni ugovor to nije ni razlučio? Kako objasniti da je plaća radnika s NSS-om ispod prosjeka zakonom predviđene bruto plaće od 3800 kuna bruto, pita sindikat.
Sindikat KBC-a Zagreb stoga traži da pregovarački odbori reprezentativnih sindikata i Vlade otvore nove pregovore oko dodataka na ime posebnih uvjeta rada, isprave i korigiraju postojeću diskriminaciju i spriječe nastavak štete koju bi radnici mogli trpjeti sljedeće četiri godine, kaže se u priopćenju.
