Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je u četvrtak kako je ukupna prihodovna strana državnog proračuna u padu između 14 i 15 posto, ali i naglasio kako je proteklih tjedana i mjeseci "situacija nešto blago bolja". Za mjesec, do mjesec i pol, Vlada će izaći sa ažuriranim makro projekcijama, odgovorio je ministar HDZ-ovu zastupniku Branku Bačiću, poručujući kako će Vlada u svojim postupanjima biti odgovorna i transparentna i kako "ni u kojem slučaju neće biti uljepšavanja".
Naveo je kako je u turizmu 46 posto manja vrijednost fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje lani, ali i da se stvari poboljšavaju. "Od 90 posto pada u travnju sada smo, u srpnju, na minusu od 'samo' 39 posto", naveo je.
Ne dijeli ocjenu Nikole Grmoje (Most) da gospodarstvo, koje će pretrpjeti velik udar, nije spremno ni za one slabije. "Adekvatnom reakcijom na Covid krizu, pokazali smo da imamo određene snage, ali i da smo spremni i na neke sljedeće korake“, uvjerava ministar.
Jednokratno povećanje javnog duga
Miroslava Škoru (DP) zanimalo je boji li se da bi do kraja godine javni dug po prvi put mogao prijeći ukupni BDP. "Bez obzira što će doći do jednokratnog povećanja javnog duga, nastavit ćemo putanju njegova smanjivanja“, odgovara Marić i dodaje "naša zadnja projekcija je 86,7 posto BDP-a na kraju godine, ona uključuje pad gospodarske aktivnosti, deficit i naše potrebe za financiranjem“. Isto odgovara i Katarini Peović (RF), koja se zanimala za srednjoročne projekcije rasta javnog duga. Obećava joj "racionalnu, oštru, transparentnu" kontrolu trošenja proračunskih sredstava.
Dariu Zurovcu (Fokus) odgovara kako ni jedan ministar financija ne može biti zadovoljan rashodovnom stranom proračuna. "Sedam milijardi kuna smo imali dodatnih potreba za rashodima koje nismo originalno planirali za potpore gospodarstvu i za zdravstvene potrebe“, ističe. Sandra Benčić (Možemo!) navodi kako su od tih sedam milijardi potporu dobila i poduzeća koja su prošlu godinu završila s dobiti, pa pita hoće li se onima koji isplaćuju dobit tražiti povrat potpora. Zanima je i plan restrukturiranja duga.
Marić odgovara kako je Vlada od prvog dana mandata fokus stavila na kreditni rejting iz perspektive kamatnih stopa. Vrhunac ukupnih rashoda za kamate bio je 2015. gotovo 12 milijardi kuna, danas je taj iznos ispod devet milijardi, no ima uvijek prostora za napredak, poručio je.
Pozitivna bilanca izvlačenja novca iz EU
Zastupniku Marinu Miletiću (Most) koji se zauzeo za ovršene i blokirane, odnosno produženje moratorija na ovrhe, odgovara kako je Vlada u proteklom mandatu pokazala sluh za njih. "Ne zanemarujemo blokirane, no ima građana koji unatoč svim poteškoćama izmiruju svoje obveze, u svemu tome treba štititi financijsku disciplinu i odgovornost", poručuje.
Hrvoju Zekanoviću (HS) koji se zanimao za prihodovnu stranu EU, objasnio je kako će za 750 milijardi eura EU izdati obveznice na međunarodnom tržištu kapitala, pod najpovoljnijim mogućim uvjetima, a ideja je da se taj iznos otplaćuje do 2058. godine.
Umirujuću je poruku imao za Branka Grčića (SDP) koji upozorava da je teoretski moguće da zemlje članice moraju doprinositi za vraćanje tog kredita, što bi za Hrvatsku značilo veći iznos od sadašnjeg koji uplaćuje u proračun.
"Naša je procjena u idućih sedam godina uplata prosječno oko 650 milijuna eura godišnje, što je povećanje u odnosu na postojećih 450 milijuna, ali ne toliko značajno. No, ako uzmete bilancu onoga što ćemo uplatiti i što nam stoji kao potencijal povlačenja, bilanca je za nas izuzetno pozitivna“, poručio je te naglasio kako je na Hrvatskoj odgovornost za što veću apsorpciju.
Ukupne obveze zdravstva oko 10 milijardi kuna
Marić je potvrdio da je u zdravstvu dosegnuta razina od gotovo 10 milijardi kuna ukupnih obveza. "Ono što je važno da se one i dalje kumuliraju na mjesečnoj razini. Treba napraviti iskorak kojim će se zaustaviti rast tih obveza, a u isto vrijeme ispuniti obveze“, kazao je Marić koji Zurovcu nije odgovorio kako se misli riješiti dug veledrogerijama.
Spomenuta rasprava vodila se u Hrvatskom saboru pred kojim je Vladin prijedlog da potvrdi tri ugovora o zajmovima s međunarodnim financijskim institucijama ukupno vrijedna gotovo 660 milijuna eura. Zajmovi su namijenjeni rješavaju krize uzrokovanu pandemijom Covid-19, obnovi nakon potresa i jačanju javnog zdravstva.
