Vlada je ovaj tjedan napokon donijela Uredbu koja naplatu odvoza
otpada
po količini regulira na razini cijele države. "Komunalno
društvo može naplatiti onoliko koliko je korisnik producirao
otpada. Znači u prošlost odlazi ona naplata kada se naplaćivalo
po kvadratima", tvrdi Mario Šiljeg, državni
tajnik u ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Davatelji usluge moraju pak osigurati svim građanima mogućnost odvajanja na kućnom pragu. U Osijeku su za to spremni. "Osijek je jedan od rijetkih gradova u Republici Hrvatskoj gdje vi možete papir i plastiku u svakom domaćinstvu odvojeno predat vašem komunalcu", objašnjava Davor Vić, direktor osječkog komunalnog poduzeća Unikom.
Komunalne tvrtke moći će se odlučiti za dva modela naplate - po masi predanog otpada ili po volumenu zaduženog spremnika. Manje otpada znači i manje račune.
"Očekujemo naravno da će svi htjeti manji volumen, ali manji volumen će moći zadovoljiti samo oni korisnici koji na vrijeme prepoznaju benefite za svoje kućanstvo tj. na vrijeme se prilagode sustavu i počnu odvajati otpad u onoj mjeri koja se od njih očekuje", tvrdi Šiljeg.
Uredba uvodi i poticajnu naknadu za sve jedinice lokalne samouprave. Tako Zagreb ove godine prikupljenu količinu miješanog komunalnog otpada mora smanjiti na 80 posto u odnosu na 2015. Sve iznad toga je prekoračenje koje se plaća 100 kuna po toni.
Stanovnik Zagreba godišnje prosječno proizvede oko 324 kilograma miješanog komunalnog otpada. Da bi Grad bio unutar dopuštene količine za 2017., bez da plaća naknadu, ta brojka bi morala pasti za 65 kilograma.
Ne uspije li u tome i ostane na razini iz 2015. Grad bi Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu morao uplatiti više od 4 milijuna kuna. Split bi mogao uplatiti milijun i 131 tisuću, Rijeka 723, Zadar 660, a Osijek 440 tisuća kuna poticajne naknade. Taj novac komunalna poduzeća morat će namiriti od građana koji ne odvajaju otpad.
"To ćemo prebijat da tako kažem upravo nad tim korisnicima koji će se i dalje ponašat kao tšo su se i sada ponašali. Kažem u Osijeku je njih malo", tvrdi Vić.
Uredba na snagu stupa u studenom, a općine, gradovi i županije imat će 3 mjeseca za prilagodbu jer ih tek trećina odvaja otpad. Hrvatska inače odvaja tek 24 posto otpada, a cilj do 2020. je 50 posto.
No, ima i onih koji su to uspjeli. Grad Prelog u međimurskoj županiji koji je pri samom vrhu u odvajanju otpada u Hrvatskoj, ali i šire. Tamo se stoga zaputio i naš reporter Andrej Dimitrijević koji je razgovarao s Ljubomirom Kolarekom, gradonačelnikom Preloga. Njihov razgovor pogledajte u prilogu.
