"Ovo je maksimum koji smo uspjeli dogovoriti, za dogovor je potrebno dvoje. Uvest ćemo dodatne mjere i fiksirat će se tečaj na anuitete na 5,8 kuna", izjavila je neposredno nakon sastanka premijerka Jadranka Kosor te navela da dogovor vrijedi za stambene kredite ukupno, bez obzira radi li se o prvoj nekretnini ili ne.
Nekoliko opcija i njihova kombinacija
Građani koji imaju stambene kredite u "švicarcima" moći će birati između više mjera ili se odlučiti za njihovu kombinaciju. Moći će izabrati žele li da im se tečaj zamrzne na razini od 5,8 kuna za jedan CHF, u razdoblju od pet godina pa da razliku u tečaju plaćaju naknadno. Za tu otplatu bi im se ponudio novi kredit s naknadom, odnosno maksimalnom kamatom od 3,95 posto, s tim da se prvih šest mjeseci se ne bi plaćala kamata na to odgođeno plaćanje. Postoji i mogućnost da se ta razlika plati jednokratno. Odgoda plaćanja moći će se također pripisati glavnici kredita pa će je dužnici moći otplatiti kroz mjesečne anuitete kroz preostali rok otplate prema uvjetima iz osnovnog ugovora.
Zatim, mogu povećati broj godina otplate kredita kao što je ranije predlagano, ukoliko će sa završetkom otplate imati 75 ili manje godina.
Na konstataciju novinara da opcija odgođenog plaćanja razlike u tečaju nudi "kamatu na još jednu kamatu, te da je to slično produljenoj otplati", Zdenko Adrović iz Raiffeisena uzvratio je tvrdnjom da će naknada na odgođeni dio kredita iznositi maksimalno 3,95 posto i da se kamata neće primjenjivati prvih šest mjeseci. "Balon" koji bi se "punio i praznio" sukladno promjenama tečaja franka je vremenski ograničen na razdoblje od pet godina, dodao je.
"Mehanizmi koji će se nakon toga primjenjivati mogu biti višestrani", kaže Adrović.
"Banke ne zarađuju rastom tečaja CHF, jer iste obveze imamo prema svojim kreditorima, prema standardima HNB-a dužni smo se zaštititi valutnom klauzulom", rekao je novinarima Božo Prka, šef uprave Privredne banke, a njegov kolega iz Zagrebačke banke pojasnio je kakva će biti situacija u slučaju pada tečaja ispod razine od 5,8 kuna.
Ako franak padne ispod 5,8 to znači smanjenje duga
"Ako tečaj padne ispod 5,8 neće biti odgođenog potraživanja, i to znači redukciju duga. Ako padne tečaj onda bih dužnicima predložio konverziju u recimo euro", kazao je Franjo Luković, šef uprave ZABA-e, dodajući da će tečaj "ispuhivati ovaj balon".
Vrlo je složena priprema bankarskog softvera, stoga se računa da bi se do listopada već mogle očekivati prve izmjene rate, poručili su bankari. U Mađarskoj je to pripremno razdoblje trajalo šest mjeseci. Za obradu zahtjeva klijenata za ugovaranje odgođenog potraživanja, niti za izmjenu ugovorenih uvjeta, neće se naplaćivati naknada.
Pad kamata, odnosno odgoda otplate razlike u tečaju očekuje se zato dijelom u rujnu, a dijelom u listopadu, ovisno o banci. To su ukratko zaključci sastanka koji je danas s bankarima održan u Vladi i nakon kojega su Kosor, Prka, Adrović, Luković, Petar Radaković iz Erste i Steiermaerkische banke, Balazs Bekeffy iz Uprave OTP banke, zatim Tomislav Krpan, prokurist Societe General Splitske banke i Peter Szenkurok iz Volksbanke potpisali dodatak memorandumu iz lipnja ove godine.
Podsjetimo, bankarska krema, dakle vodeći ljudi najvećih banaka u Hrvatskoj u Vladu su počeli stizati već oko 10 sati, ne bi li se dogovorili s Vladom oko mjera kojima bi se pomoglo građanima s kreditima u švicarskim francima. No, sastanak je počeo tek nešto prije 11 sati.
Netom prije početka sastanka iz Hrvatske udruge banaka odaslano je priopćenje u kojemu se navodi kako su hrvatske banke, za razliku od onih u Europi, već donijele neke mjere kojma se izašlo u susret očajnim vlasnicima kredita u "švicarcima", valuti koja divlja već godinu dana. Time se, kako se da zaključiti, bankari brane od moguće prijetnje da Vlada uvede porez na aktivu banaka, o čemu je bilo riječi na ranijim sastancima ministara i predstavnika banaka.
"Ovakav program osam hrvatskih banaka sastavilo je u uvjerenju i pod pretpostavkom da se neće mijenjati regulatorni okvir, ponajprije da se neće uvoditi porez kojem bi osnovica bila krediti u švicarskim francima. Dodatni tereti koji bi opterećivali poslovanje i stabilnost banaka nužno bi doveli do preispitivanja mogućnosti održavanja ovakvih mjera", glasi upozorenje HUB-a.
Vlada je potpisivanjem dodatka memorandumu očigledno odustala od oporezivanja aktive banaka.
Naknadno otplaćivanje razlike smanjuje ratu, ali ona se i dalje plaća, uz kamatu
Od ranije je poznato da je osnova dogovora između bankara i Vlade na današnjem sastanku u Banskim dvorima trebala bi biti smanjivanje kamate na fiksni dio kredita od 0,5 do jedan posto, ovisno o banci. O tome nema riječi u svježe potpisanom memorandumu, ali to u konačnici ovisi o bankama.
Naime, banke su, kako se doznalo početkom kolovoza, ponudile mogućnost tzv. balon kredita ili kredita s ostatkom vrijednosti. Za njih je specifično da se povrat dijela iznosa kredita odgađa za sam kraj otplate. U otplati tog ostatka banke bi ponudile novi kredit građanima. Dužnici bi u tom slučaju sada otplaćivali rate prema tečaju od 5,8 kuna za franak, a razlika bi se knjižila i ukamaćivala do trenutka dok švicarski franak ne padne ili do isteka roka otplate.
specijal-201012070191004-Muke sa švicarcima
Vezani članci:
arti-201102160615006 arti-201108020249006 arti-201108080693006 arti-201108030636006 arti-201108160537006
