Ris je svojedobno nestao s ovih područja, a njegov opstanak ugrožavaju krivolov, nestanak plijena i fragmentacija staništa. Glavna prijetnja očuvanju risa dolazi zbog problema s genima. Naime, u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji ostalo je tek oko 130 jedinki euroazijskog risa, a s obzirom na to da su svi risovi i risinje koje danas žive u našoj regiji rođaci i rođakinje hitno trebaju nove jedinke kako bi osvježili obitelj.
- Baština za budućnost: Prelijepa zvijer treba pomoć
- VIDEO/FOTO Zadnja nada Europe za spas risa: Snježana i Bojan su na važnom zadatku
- Spas od izumiranja: Gorskim kotarom i Likom vrludaju i karizmatični Stipe i RISta
Upravo na spašavanju dinarske i jugoistočne alpske populacije risa od izumiranja rade znanstvenici i znanstvenice sa suradnicima i suradnicima u sklopu međunarodnog projekta LIFE Lynx, koji sufinancira Europska komisija. Trajat će do 2024. godine do kada bi u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji u prirodu trebalo biti ispušteno najmanje 14 risova uhvaćenih u Slovačkoj i Rumunjskoj.
Najvažniji cilj projekta LIFE Lynx je oporavak genetske raznolikosti populacije te postavljanje temelja za održivo upravljanje populacijom za što su ključni međunarodna suradnja niza institucija, znanstveni podaci i multidisciplinaran pristup problematici. U projekt je uključeno 11 institucija iz pet država – Hrvatske, Slovenije, Italije, Slovačke i Rumunjske.
Mala i Teja te Goru (LIFE Lynx)
- Endem Jadrana: Uginula i posljednja periska u Parku prirode Telašćica
- Bjeloglavi vladari neba jedno su od najvećih prirodnih blaga Hrvatske
- Najljepša europska ptica grabljivica: Nakon 50 godina crvena lunja opet se gnijezdi u Hrvatskoj
Ovih dana slavi se velik uspjeh, naime, kao što se i nagađalo, a sada je to potvrdila i analiza DNA, u Sloveniji je na svijet došao prvi potomak risa naseljenog iz Rumunjske što je važan korak prema sprječavanju izumiranja populacije risa u Dinaridima, koju Hrvatska dijeli sa Slovenijom te BiH. Zapravo je riječ o risinji, ime joj je Mala, a plod je ljubavne priče između rumunjskog risa Gorua i slovenske risinje Teje.
Podsjetimo, lani u svibnju ispuštena su dva risa, oba uhvaćena u Rumunjskoj u sklopu projekta LIFE Lynx - Doru u Hrvatsku, a Goru u Sloveniju. Nakon ispuštanja obojica su uspostavili teritorij u Sloveniji te ih se prati pomoću telemetrijskih ogrlica. ''Utvrdili smo da Goru na području Male Gore u Sloveniji dijeli teritorij sa ženkom koja je nazvana Teja pa je i ona također obilježena telemetrijskom ogrlicom kako bi se pratilo njeno kretanje. Teja je kolovozu 2019. na svijet donijela mladunca što je dva mjeseca kasnije nego uobičajeno pa je to bio znak da je možda novopridošli ris otac'', rekao je Vedran Slijepčević s Veleučilišta u Karlovcu.
U siječnju su znanstvenici uhvatili mladunca, utvrdili da se radi o ženki i nazvali su ju Mala te obilježili malenom telemetrijskom ogrlicom, kako bi pratili njeno odrastanje. Tada su i prikupljeni uzorci za analizu DNA na temelju kojih je sada dokazano da je Goru otac.
''Time je potvrđeno prvo uspješno miješenja gena risova iz Karpata s našom populacijom što će pomoći oporavku genske raznolikosti i omogućiti opstanak risa u Hrvatskoj i Sloveniji. Mladi risovi tijekom proljeća napuštaju majku i uspostavljaju vlastiti teritorij, što je i inače kritično razdoblje za preživljavanje risova, a budući da je Mala nešto kasnije stigla na svijet za nju će to biti poseban izazov. Stoga će se pomoću ogrlice i fotozamki pozorno pratiti vrlo vrijedna Mala, a znanstvenicima u praćenju veliku podršku pružaju lovci iz Hrvatske i Slovenije'', istaknuli su iz LIFE Lynx.
Projekt se nastavlja uspješno provoditi i u 2020. godini, naime, kako je istaknula Ira Topličanec s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji provodi ovaj projekt u Hrvatskoj, zajedno s Udrugom BIOM i Veleučilištem u Karlovcu: ''Trenutno se u karanteni u Rumunjskoj nalaze tri mužjaka, utvrđujemo njihov zdravstveni status i prikupljamo dokumentaciju potrebnu za transport i uvoz životinja. Planiramo u prvoj polovici ožujka jednog mužjaka ispustiti u Nacionalnom parku Paklenica, a druga dva će biti ispuštena u Sloveniji''.
Kao što smo već pisali, risa kojeg se smatra jednom od najljepših
životinja na ovim prostorima, danas još ima samo u Rusiji,
Skandinaviji i u Karpatima, a u Hrvatskoj je autohtoni ris
posljednji put viđen 1903. godine. U Dinaride se vratio 1973.,
kada je šest životinja preseljeno iz Slovačke u Slovenije te se
populacija potom proširila šumovitim brdsko-planinskim područjima
Gorskog kotara, Like, Korduna i sjevernog primorja sve do granice
s BiH na jugoistoku.
No, došlo je do parenja u srodstvu jer je većina naših risova u rodu na razini rođaka u prvom koljenu pa im je genetska raznolikost nedovoljna za siguran opstanak s obzirom na to da genetski poremećaji uzrokuju različita oboljenja i povećanu smrtnost.
Dugih nogu i velikih ušiju s čupercima na vrhovima i kratkim repom te osebujnog točkastog uzorka krzna različitog kod svake jedinke - 'duhovi šume', kako se često naziva risove jer su vrlo samozatajne životinje, izuzetno su važni i za ekosustav kao selektivni predatori koji se prvenstveno hrane bolesnim i starim jedinkama pa tako imaju ulogu čistača u ekosustavu.
Vrlo su aktivni i vole lunjati šumama pa tako u susjedstvu Kočevskom Rekom šeće Bojan, Gorskim kotarom vrludaju Stipe, Rista, Snježana i njezino mladunče, a nemoguće je zaboraviti Andreju, Vidu, Marka, Gorana, Burnog i Martina, da spomenemo tek neke od zvijerki čije avanture redovito pratimo.
- Zašto se ugasila čarolija krijesnica? Budite čuvari svjetla našeg djetinjstva!
- Čarolija krijesnica: 'Građani znanstvenici' ozbiljno shvatili ulogu čuvara svjetla našeg djetinjstva
- 'Ugasiti svjetla, a upaliti zvijezde': Daruvarski Vrani kamen postao park tamnog neba
- Adam, zaljubljeni ginko, mogao bi proslaviti Hrvatsku u Europi: 'Otkrit ću vam jednu tajnu. Nisam sam'
