Bivši ravnatelj SOA-e i savjetnik predsjednika Republike Zorana Milanovića za nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić na N1 televiziji komentirao je "aferu Janaf" i curenje informacija iz tajne istrage.
Lozančić je istaknuo da se za svaki operativni rad službi može dovesti do podatka koji treba reći ministru, premijeru ili predsjedniku. Odluku o tome donosi vođa operacije.
''Ako iz te operacije proizlazi nešto što može utjecati na nacionalnu sigurnost ili sigurnost štićene osobe, ta informacija mora doći u prave ruke. Možda je lakše kada imate jednu kriminalnu istragu s jasnijom situacijom. Nacionalna sigurnost zna biti apstraktna i bazira se na procjeni. Tu su ljudi obučeni za to da procijene rizik i situaciju i zaključe da je neki podatak možda važniji od te trenutne operacije'', rekao je bivši šef SOA-e.
Dodao je da nigdje ne piše da premijer i predsjednik ne smiju doznati za podatke.
''Vođa operacije mora štititi podatke, ali i procijeniti tko je ovlašten dobiti informaciju. Ni jedna institucija nije otok i ne radi sama. SOA, policija, DORH, svi su na brodu koji se zove Republika Hrvatska i koji smo dužni štititi. Jedna institucija mora informirati druge. DORH je samostalno tijelo, ali ima i profesionalnu i moralnu obvezu izvršnoj vlasti ili nekome dati informaciju za koju procijene da treba dati. Dok sam bio ravnatelj SOA-e moja suradnja s tužiteljstvom i policijom je bila jako dobra na operativnoj i strateškoj razini. Nemam sve informacije iz ove istrage, ne bih prejudicirao. Želim vjerovati da su odluke donesene pravovremeno. Da je do SOA-e došla informacija da je voditelj strateški državne tvrtke involviran u koruptivnoj radnji, vjerujem da bi premijer o tome bio izviješten. Vjerujem da bi SOA obavijestila Vladu o tome. U bilo kojem trenutku, prije ili nakon imenovanja, ako doznate da je korumpiran ili pod utjecajem strane države netko tko upravlja strateškim poduzećem, imate obavezu informirati. Ne znam je li SOA imala saznanje, ali ne mislim da jest. Nijedna institucija nema nadzorne mehanizme kao SOA. Ako se sumnja da nešto nisu radili u skladu sa zakonom, smjernicama ili izašla iz gabarita, može se uključiti Sabor, građanski nadzor, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost...", objasnio je Lozančić na N1.
Sigurnosne provjere
Lozančić vjeruje premijeru Plenkoviću, koji kaže da nije znao za istragu. Osvrnuo se i na sigurnosne provjere čelnih ljudi: ''Sigurnosna provjera nije apsolutna, njome možete dobiti lažni osjećaj sigurnosti. Nećete uspjeti sve naći. Kada provjerite osobu i ima čistu karijeru, to ga ne sprječava da drugi dan počini kazneno djelo. Sve to i košta, ljudskog vremena, novca... Agenti moraju provjeravati podatke, izvršna vlast mora odlučiti isplati li im se to. Onda te resurse moramo prebaciti iz nekih drugih operacija.''
Smatra kako su jače sigurnosne provjere potrebne i korisne.
''Sama situacija da osoba zna da će biti podvrgnuta provjeri može dovesti do odustajanja od kandidature. To je instrument kojim smanjujemo rizik, ali to nije garancija da nećemo dobiti krive ljude na prava mjesta. Predsjednik nije pogriješio, to je odluka koju ima ovlast donijeti i snosi za nju odgovornost'', kaže.
Curenje informacija
Milanovićev savjetnik komentirao je i curenje informacija u istragama.
''To nije dobro ni za koga, ni za istragu niti za građane jer gube povjerenje, a ni za profesionalce koji se trude štititi podatke. To je situacija u kojoj svi gube i to se mora promijeniti političkom voljom izvršne vlasti i institucija, koje mogu kontrolirati tko ima koje podatke i imaju mehanizme. Nemam razumijevanje za curenje podatka. Ima institucija, od policije na dalje, možda i SOA, koje to trebaju ispitati. To ugrožava nacionalnu sigurnost, indirektno. Ako građani nemaju povjerenje u represivni aparat, to iznutra nagriza sustav'', kaže.
