LOVRINOVIĆ U SABORU PROZVAO HDZ I SDP: /

'Kud srljaju? Žele Hrvatsku ubaciti u brzi vlak za Grčku'

Image
Foto: PIXSELL, Patrik Macek

Dok su predstavnici HDZ-a i SDP-a isticali prednosti zakonskih prijedloga za ulazak u eurozonu, tvrdeći kako Hrvatska time neće izgubiti dio svog suvereniteta,

27.2.2020.
12:50
PIXSELL, Patrik Macek
VOYO logo

Saborski klubovi HDZ-a i SDP-a pozdravili su u četvrtak prijedloge zakona koji se odnose na priključenje Hrvatske europodručju ističući da je to dobro za građane i gospodarstvo, no s njima se nije složio čelnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović koji ih je optužio da Hrvatsku žele ubaciti u brzi vlak za Grčku.

Hrvatski sabor raspravljao je, naime, o zakonskom prijedlogu o potvrđivanju sporazuma o prijenosu doprinosa banaka iz nacionalnog u jedinstveni europski sanacijski fond i izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, koji se odnose na jedinstveni sanacijski mehanizam.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
ZAHTJEV HRVATSKE ZA UVOĐENJE EURA STIGAO U BRUXELLES: /

Službeno počinje ulazak u eurozonu

Image
ZAHTJEV HRVATSKE ZA UVOĐENJE EURA STIGAO U BRUXELLES: /

Službeno počinje ulazak u eurozonu

'Za čije interese radi hrvatska Vlada?'

Cilj osnivanja i uspostave bankovne unije je smanjenje mogućnosti da se problemi u bilancama banaka negativno odražavaju na javne financije i obrnuto, što posljedično znači da troškove sanacije banaka ne bi više snosila država, nego ponajprije vlasnici banaka i jedinstveni sanacijski fond, rekao je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.

Dok su predstavnici HDZ-a i SDP-a isticali prednosti tih zakonskih prijedloga tvrdeći kako Hrvatska time neće izgubiti dio svog suvereniteta, Ivan Lovrinović (Klub Živog zida i Promijenimo Hrvatsku) prozvao je Vladu da ne razumije "kud srlja", pitajući se radi li to s namjerom za druge interese.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Centri moći uvijek vole slabe vlade i slabe državne institucije a slabi predsjednici vlada i njihova ekipa žele što prije predati odgovornost nekom dugom, konkretno u Bruxulles da bi se riješili te odgovornosti i da bi mogli reći, ako se sutra nešto loše dogodi - oni su krvi, nismo mi", rekao je. Uvjeren je i kako HDZ i SDP "Hrvatsku žele ubaciti u brzi vlak za Grčku".

'Uvođenjem eura nećemo izgubiti suverenitet'

Lovrinović tvrdi kako Hrvatska nije spremna za uvođenje eura te da treba na neodređeno vrijeme odložiti tu odluku. Za pretpristupni sporazum, koja se Hrvatska obvezala na uvođenje eura, Lovrinović je rekao da su ga potpisali ljudi koji danas „drmaju“ Hrvatskom i ubrzavaju taj proces.

Grozdana Perić (Klub HDZ-a) uzvraća da Hrvatska neće izgubiti svoj suverenitet.

"Kad se govori o negativnim efektima, moramo reći da to nije točno, jer niti Hrvatska gubi svoj suverenitet, niti se mijenjaju odnosi osiguranja štednih uloga i depozita“, rekla je Perić. Očekivani zajednički fond od 60 milijardi iznimno je velik i daje dodatnu sigurnost za cijelo europodručje, smatra zastupnica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S njom se složio i Boris Lalovac (Klub SDP-a) podsjetivši koliko su u prošlosti neke posrnule banke uzdrmale hrvatske građane, ali i druge institucije. Državna agencija za sanaciju banaka (DAB) ima osiguranih 600 milijuna kuna što je oko 0,3 posto u odnosu na štednju od 200 milijardi, u EU to iznosi jedan posto, što znači da to ide u korist Hrvatske koja je sad manje osigurana nego će biti kad uđe u jedinstveni sanacijski fond.

„Hrvatska je premala da bi mogla biti izolirana i zato je dobro da smo u ovakvim mehanizmima, ne treba plašiti ljude da gubimo dio svog suvereniteta“, zaključio je Lalovac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedinstveni fond za sanaciju posrnulih banaka

Potvrdom Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond omogućit će se prijenos doprinosa koje banke uplaćuju u sanacijski fond u Hrvatskoj, kojim upravlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), u jedinstveni sanacijski fond uspostavljen na razini Europske unije.

Jedinstveni sanacijski fond na nadnacionalnoj razini upotrebljavat će se za sanaciju posrnulih banaka, a financirat će doprinosima iz bankovnog sektora. Doprinosi banaka prikupljeni na nacionalnoj razini bit će preneseni u jedinstveni fond za sanaciju.

Fond će se puniti osam godina a na kraju bi trebao dosegnuo razinu od najmanje jedan posto iznosa pokrivenih depozita u svim ovlaštenim kreditnim institucijama svih država članica sudionica. Taj iznos procjenjuje se na oko 60 milijardi eura, a trenutno je na razini .od 33 milijarde, rekao je Zrinušić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo