Najznačajniji politički događaj u Hrvatskoj u 2021. godini će svakako biti lokalni izbori koji se održavaju 16. svibnja. Oni dolaze nešto manje od godinu dana nakon parlamentarnih izbora na kojima je HDZ relativno lako formirao većinu, a SDP doživio krah. No, iako su oni po hijerarhiji manje važni, bit će pravi test za vladajuće kojima će građani dati ocjenu borbe s epidemijom koronavirusa i potresima.
Na lokalnim izborima biraju se načelnici, gradonačelnici i župani kao neposredni predstavnici izvršne vlasti te općinska, gradska i županijska predstavnička tijela. Iako su svima zanimljiviji gradonačelnici, načelnici i župani, pozornost treba usmjeriti i na izbor "lokalnih parlamenata", jer se ondje može dogoditi kriza vlasti koja neki grad, općinu ili županiju može dovesti u blokadu, bez obzira na ovlasti njihovih čelnika. Prema važećem zakonu propisan je izbor vodstva 428 općina, 127 gradova, 20 županija te Grada Zagreba, a ukupno se bira 1416 načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika. Iako su vladajući najavili promjene zakona i kresanje lokalne i regionalne samouprave, od toga još nema ništa, pa će sasvim izvjesno kako će se zanimljive političke borbe voditi u četiri najveća grada.
Tko nakon Obersnela
Lokalni izbori će biti vatreno krštenje za predsjednika SDP-a Peđu Grbina, poglavito u Rijeci, gdje nakon 20 godina stolovanja s gradonačelničke funkcije odlazi Vojko Obersnel. Iako je on postao sinonim za pobjede SDP-a, pitanje je koliko će građani imati povjerenja u njegova dosadašnjeg zamjenika Marka Filipovića. Gradski odbor stranke izabrao ga je tijesnom većinom, a njihov je izbor potvrdila i središnjica u Zagrebu. No, on je relativno nepoznat javnosti iako je Obersnelova desna ruka već osam godina.
Mnogi će reći kako prvi čovjek Rijeke dosad nije imao ozbiljnih protukandidata, no time se njegov nasljednik iz stranačkih redova neće moći pohvaliti. Naime, na valu dobrih rezultata na parlamentarnim izborima, Radnička fronta je kandidirala Katarinu Peović, a Most Marina Miletića. Peović je u 8. izbornoj jedinici izborila saborski mandat, no to je bilo u koaliciji s platformom Možemo. Ostaje pitanje za koliko će se glasova izboriti u svibnju bez njihove podrške. Miletić je također nedugo nakon svog političkog početka ušao u Sabor, komunikativan je i ima svoju karizmu. No, mnogi ga svrstavaju u ekstremnu desnicu zbog toga što je bivši vjeroučitelj, a već je i krenuo u kampanju s nazivom "Vjerujemo" za koju smatraju da je vodi kler i ekstremna desnica.
Hrvoje Burić dosad je dvaput neuspješno izazvao Obersnela na lokalnim izborima. Prvi puta je bio kandidat HDZ-a, drugi puta je krenuo kao nezavisni, a sada će krenuti s liste svoje stranke Bura. No, u prilog mu ne ide loša suradnja s ljudima u vlastitim redovima i političko lutanje koje se ogleda u favoriziranju Milana Bandića i Miroslava Škore. Iako je doživio debakl na parlamentarnim izborima, Burić se na predaje i računa na svoje političko iskustvo.
Što se, pak, HDZ-a tiče, oni još nisu objavili ime svog kandidata, a i inače to čine u zadnji čas. No, sada, uz svoju već poznatu mobilizaciju, računaju da bi u Rijeci mogli napraviti dobar rezultat i zbog slabosti SDP-a, kojem je čak i gradska organizacija uvelike podijeljena. Iako je na nedavnim unutarstranačkim izborima za predsjednika riječkog HDZ-a izabran Josip Ostrogović, čelništvo će najvjerojatnije za gradonačelničku utrku izabrati nekog drugog. Novi list piše kako se u kuloarima spominje sadašnji ravnatelj riječkog KBC-a Alen Ružić.
Na glasačkom listiću mogla bi se naći i imena kandidata Liste za Rijeku te Domovinskog pokreta, no ona zasad nisu poznata. Ali, poznato je da u utrku za gradonačelničku fotelju ide bivši ravnatelj riječkog KBC-a Davor Štimac kao nezavisni kandidat iza kojeg bi ipak mogla stajati inicijativa riječkih poduzetnika.
Kada je riječ o izborima za riječko Gradsko vijeće, oni bi mogli iznjedriti još veću fragmentaciju nego dosad, što će značiti da bi budući gradonačelnik, tko god on bio, mogao imati problema s traženjem većine za izglasavanje svojih prijedloga, što će narušiti stabilnost vlasti po kojoj je Rijeka bila poznata još od prvih izbora.
U Osijeku puno nepoznanica
U slavonskoj metropoli Osijeku, zasad je poznato samo da će na glasačkom listiću biti puno imena, ali još se uvijek ne zna kojih. HDZ-ov kandidat bi trebao biti predsjednik njihove gradske organizacije Ivan Radić. Ljevica traži "novog Vrkića" no pitanje je hoće li ga naći. Iz redova SDP-a se kao novi kandidat spominje Boris Piližota, no on je, kao i Obersnel u Rijeci, bio kompromitiran na parlamentarnim izborima. Krešimir Bubalo mogao bi biti gradonačelnički kandidat Domovinskog pokreta, koji bi mogao nastupiti u koaliciji s Mostom. Žana Gamoš i Ivan Vrdoljak spominju se kao kandidati HNS-a.
Povratak Keruma?
Željko Kerum najavio je novu kandidaturu za gradonačelnika Splita, objasnivši da ga narod želi. No unatoč tome što mu sud zbog stečaja oduzima imovinu, nitko ga ne bi trebao podcjenjivati, jer je on već jednom bio gradonačelnik, a Split je poznat po političkim eksperimentima koji pokazuju slabost velikih stranaka u gradu pod Marjanom.
I ondje se nagađa o imenima, no izvjesno je kako bi na listiću mogao osvanuti HSLS-ov Mislav Benzon. Mogući kandidati stranke Pametno su Jakov Prkić i Ivica Puljak, a HDZ-a Domagoj Maroević i Vice Mihanović. Most je najavio kandidata, ali ne i njegovo ime, dok ljevica pokušava sklopiti veliku koaliciju te zasad ne izlazi s potencijalnim imenima u javnost.
Bitka za metropolu
Ipak, najveća od svih bitaka vodit će se u metropoli gdje mnogi čekaju svrgavanje Milana Bandića koji je već 20 godina na vlasti unatoč ranijim otpisivanjima. Unatoč brojnim aferama i optužnicama te debaklima na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, na lokalnima je nepobjediv. Bandić je već odavno u kampanji, a na pobjedu u sedmom mandatu može računati zbog velikog i razgranatog sustava koji je ovisan o njemu, ali i zbog razjedinjenosti oporbe s obje strane političkog spektra.
Već se zna da će mu protukandidati biti Tomislav Tomašević iz Možemo, te nezavisni Renato Petek, koji su sličnih svjetonazora. SDP-u ne idu na ruku propali politički pregovori s Tomaševićem, a gubitak Zagreba bi za njih bio ozbiljan debakl. Zasad nemaju svoga kandidata. Mogući kandidat HDZ-a mogao bi biti Domagoj Ivan Milošević, a u kampanji je, poput Bandića i bivša HDZ-ovka, već pomalo i zaboravljena Vesna Škare Ožbolt. Redatelj Dario Juričan, za razliku od predsjedničkih izbora, nije najavio kandidaturu na parlamentarnima.
