U 2022. ljudska prava su stagnirala i nije bilo značajnog napretka ni u jednom promatranom području, a dugoočekivane temeljne politike u području ljudskih prava, koje su predstavljene krajem godine, nisu na zadovoljavajućoj razini, stoji u izvješću Kuće ljudskih prava Zagreb.
"Izvješće je prostor u kojem organizacije civilnog društva, koje brinu o dobrobiti različitih društvenih skupina, imaju priliku iznijeti probleme s kojima se susreću i staviti ih u okvir ljudskih prava", rekao je programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel.
Godišnji izvještaj je nastao u suradnji s više od 40 organizacija civilnog društva koje rade u više od 15 područja ljudskih prava.
Kao glavne probleme koji ih zabrinjavaju, Novosel je naveo ostvarivanje socioekonomskih prava te posebno istaknuo sporu obnovu u Zagrebu i Baniji gdje je dvije godine od potresa više od 6000 ljudi i dalje živjelo u kontejnerima, u uvjetima koji ne zadovoljavaju ljudsko pravo na adekvatni životni standard.
Zabrinjava i to što petina stanovnika Hrvatske živi u riziku od siromaštva, došlo je i do blagog povećanja, a najpogođenije je područje Slavonije i Banije.
Ugrožene skupine zbog regionalnih nejednakosti imaju sve lošiji pristup temeljnim socijalnim uslugama, a zabilježene su i velike nejednakosti u nezaposlenosti i rastu plaća.
U tom kontekstu najpogođenije su starije osobe, jednočlane obitelji, djeca, pripadnici nacionalnih manjina, prije svega srpske i romske.
Novosel je naveo kako i brine porast govora mržnje, prije svega na internetu kojim su glavne mete LGBT osobe, pripadnici nacionalnih manjina i izbjeglice, dok su najveći broj počinitelja mlade osobe, što ukazuje na potrebu većih ulaganja u odgoj i obrazovanje mladih.
Krajem 2022. u javno savjetovanje pušteni su nacrti Nacionalnog plana zaštite i promocije ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije do 2027. i Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova do 2027., a koji su prošli mjesec usvojeni s pripadajućim akcijskim planovima.
Novosel je to ocijenio dobrim jer je Hrvatska bez njih bila više od pet godina, no ocijenio je i kako je u nadolazećem razdoblju potrebno osmisliti bolje mjere javnih politika kako bi ti planovi mogli biti implementirani i kako bi se poboljšala ljudska prava.
Potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga izrazila je zadovoljstvo s radom Vlade u prošloj godini, ali i navela kako se susreću s izazovima i u ekonomskim prilikama i u stanju ljudskih prava.
Govoreći o usvojenim nacionalnim planovima, složila se kako se na njih dugo čekalo.
"Nismo mogli utjecati na neke činjenice, međutim najbitnije je da su ti nacionalni planovi izašli i da pratimo aktivnosti i mjere koje smo stavili u akcijske planove. Imamo konkretne financijske pokazatelje i ovo je jedan od prioriteta Vlade", rekla je Šimpraga.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter istaknula je kako je ovo izvješće u velikoj mjeri komplementarno s nedavno predstavljenim izvješćem pučke pravobraniteljice koje govori kako nije bilo pomaka niti u jednom području.
