U posebno teškim vremenima računa posebno treba voditi o kategorijama kojima je najteže i ne smije se zaboraviti na solidarnost, rekao predsjednik Ivo Josipović u intervjuu za crnogorski portal Analitika. Pritom, kazao je, ne misli samo na nezaposlene.
Radnici su dosad bili u nas vrlo diskriminirani. Počev od toga da su često znali raditi, a ne primati plaću, pa do iznošenih razloga za otkaz."Kriza je doista duboka i ozbiljna, pa će ju sigurno osjetiti svi slojevi društva. Međutim, moramo voditi računa da su mnogi u našem društvu već i dosad puno izgubili. Imamo preko 300 tisuća nezaposlenih, što je 17,9 posto ukupnog radno aktivnog stanovništva. Među onima koji rade ima i onih čija primanja nisu dovoljna da pokriju ni osnovne troškove. U najvećem broju slučajeva, oni koji su izgubili posao nisu krivi zbog loše vođene gospodarske politike ili loših odluka vlasnika poduzeća u kojima su radili. Nije pravedno da oni plate najveću cijenu tih pogrešnih odluka, ili da plate cijenu globalne financijske krize koja nije nastala njihovom krivicom", rekao je Josipović.
Predsjednik je zaobišao odgovoriti na pitanje zašto Kukuriku koalicija nije u predizbornoj kampaniji spominjala bolne rezove, odnosno može li joj se nakon toga u potpunosti vjerovati. Govorio je o radnom zakonodavstvu i nepovjerenju između radnika i poslodavaca.
Diskriminirani radnici
"Pod bolnim rezovima u prvom redu se mislilo na financijske zahvate, smanjivanje zaposlenih u državnoj upravi itd. Ali, kad govorimo o radnom zakonodavstvu, već je primjetno kako npr. sindikati nikako ne vole sad već čuveni pojam fleksigurnosti. Ideja toga je fleksibilniji sustav radnih odnosa, gdje se možda lakše dobije otkaz, ali se osigurava i adaptibilnost tvrtki s obzirom na stanje na tržištu, pa tako dobijemo i više radnih mjesta u konačnoj bilanci. Glavnu prepreku tome, obostrano od rada i kapitala, vidim u nepovjerenju. Naime, fleksigurnost pretpostavlja da postoji praksa gdje moćnija strana – u ovom slučaju kapital – ne zloupotrebljava svoju moć da bi zakinuo ili diskriminirao pojedince koji rade. Radnici su dosad bili u nas vrlo diskriminirani. Počev od toga da su često znali raditi, a ne primati plaću, pa do iznošenih razloga za otkaz. Jasno, kad im se sad nudi fleksigurnost, slabija strana se pita – ako je dosad već bilo tako grozno – kako li će biti sutra, kazao je Josipović.
Jedno od pitanja u intervjuu odnosilo se na odnos Crkve i države. Naime, novi potpredsjednik vlade Radimir Čačić izjavio je kako svi moraju biti spremni na rezove, ali ne i Crkva. Josipović ne dijeli njegovo mišljenje.
O Crkvi i Kamenskom
"Neki aspekti odnosa između Katoličke crkve i države, regulirani su međunarodnim sporazumima, koje ćemo poštivati. Međutim, ljudi s pravom očekuju i od Crkve da i na djelu pokazuje razumijevanje za teškoće. Uostalom, ideje solidarnosti i pomoći onima koji su u nevolji, zaštite za najsiromašnije i one kojima treba takva pomoć – to su također i kršćanske vrijednosti i spadaju u socijalni nauk Katoličke crkve. Isto se odnosi, naravno, i na druge vjerske zajednice. Znam da one već daju svoj doprinos kroz karitativne i slične aktivnosti, no važno je da u tome ne posustanu nego da možda čak i budu aktivnije. To bi samo povećalo ugled vjerskih zajednica u društvu", rekao je Josipović.
Upitan da komentira nerješavanje slučaja Kamensko, ponovio je da kao Predsjednik Republike ne može ocjenjivati konkretne predmete. 'Gospodin Bajić ima povjerenje Sabora. Vjerujem da će svaki, pa i ovaj slučaj i Državno odvjetništvo i sudovi riješiti na zakonit način', kazao je Josipović za portal Analitika.
