Ljubo Jurčić, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tvrdi da uvođenje eura neće pomoći bržem razvoju Hrvatske jer smo ga uveli nespremni, na nagovor politike, a ne na temelju realnih ekonomskih pokazatelja. Zbog toga ćemo biti prosjak Europske unije, kazao je u intervjuu za Zadarski.hr.
"Uveli smo euro za koji Hrvatska nije bila spremna. Novac se može gledati kroz dvije funkcije: kao platežno sredstvo i kao sredstvo ekonomske i monetarne politike. Kao platežno sredstvo ljudi koriste ono što prihvaćaju: euro, marku, dolar, funtu ili kunu, i to ima svoju funkciju i ulogu. Drugo je novac kao instrument ekonomske politike. Naime, suvremeni novac nema svoju unutrašnju vrijednost. Nekad smo govorili da papirnati novac mora imati pokriće u zlatu ili srebru, međutim, on danas i ne mora postojati u materijalnom obliku. Novac je danas slika gospodarstva. Njegova vrijednost izlazi iz snage gospodarstva, zato smo i prihvaćali euro, dolar ili marku, jer je iza tih valuta postojalo jako gospodarstvo koje je novcu davalo vrijednost. Kad je novac slika gospodarstva, onda on postaje najjači instrument toga gospodarstva u vođenju politike, kroz kamate, tečaj i drugo. Euro nije slika hrvatskoga gospodarstva, on je slika europskih jakih gospodarstava. Prije svega njemačkog, nizozemskog, austrijskog… Kao takav ne može biti koristan Hrvatskoj za vođenje ekonomske politike, odnosno za vođenje politike ekonomskog razvoja Hrvatske" tvrdi Jurčić.
'Kriterije za euro zadovolji smo na silu'
Kaže da je Hrvatska maastrichtske kriterije za uvođenje eura (koji kažu da deficit zemlje koja ulazi u eurozonu ne smije biti veći od tri posto) zadovoljili nominalno i "na silu" da bi nas Europa prihvatila.
"Međutim, da bi zemlja imala koristi od uvođenja zajedničke valute, onda morate zadovoljavati realne kriterije, odnosno kriterije optimalnoga valutnog područja. A to znači da zemlje budu približno jednako razvijene. Hrvatska međutim ima BDP od oko 13.000 eura, a eurozona oko 30.000 eura. Znači mi smo skoro tri puta manje razvijeni od europske zone", kazao je Jurčić.
Kada je zemlja manje razvijena, kaže, onda bi trebala imati puno veću stopu rasta od prosjeka eurozone kako bi joj se približila, a Hrvatska je u proteklih deset godina imala dva puta manju stopu rasta gospodarstva od eurozone.
"Treća stvar, koja je možda i najbitnija, zemlja veličine Hrvatske trebala bi imati robni izvoz više od 60 posto bruto domaćeg proizvoda. A mi smo se tek sad počeli približavati prema 30 posto. Zašto je bitan izvoz? Zato što je to najobjektivnija mjera konkurentnosti nacionalnog gospodarstava i zbog toga što izvozom pribavljate eure, odnosno proizvodnjom. A da biste u eurozoni dovoljno zaradili, mi bismo trebali imati više od 50 odnosno 60 posto izvoza, a nemamo ni 30 posto. Jaka valuta ne stvara efikasnu i konkurentnu proizvodnju, nego efikasno i snažno gospodarstvo stvara jaku valutu", istaknuo je Jurčić za Zadarski.hr.
'Euro smo proglasili zlatnim teletom'
Tomu, kaže, treba dodati migracije, jer ako iz Hrvatske ode 100 tisuća ljudi zato što nema za njih posla, a ima u Europi, onda bi iz Europe trebalo doći sto tisuća ljudi u Hrvatsku da popune nedostatke i da se održi ravnoteža.
"To je kretanje samo jednosmjerno, na štetu Hrvatske", objašnjava.
Jurčić tvrdi i da Hrvatska, s ekonomske točke gledišta, nema nijedan realni ekonomski kriterij koji bi koliko- toliko osiguravao da ćemo imati koristi od uvođenja eura.
"Politika je uvođenje eura promovirala kako je to samo po sebi super, da je to super valuta i s njom će nam biti dobro. A super valuta proizlazi iz funkcioniranja gospodarstva i funkcioniranja sustava, a hrvatsko gospodarstvo ne funkcionira super, niti blizu toliko super koliko druge članice europske zone. Zbog toga sam posegnuo za biblijskom usporedbom i rekao da smo euro proglasili zlatnim teletom. Ono je zlatno samo po sebi, a zapravo nema tu vrijednost koju ljudi misle da ima", kaže Jurčić i napominje da je euro jedna od boljih valuta, ali da Hrvatska nije pripremljena niti je u situaciji da bi joj takva valuta činila ekonomsko dobro.
'Osim bogomdanog turizma, industrija nam se raspada'
Kada zemlja ne zadovoljava kriterije, euro postaje više prepreka nego poticaj za razvoj - ističe.
"Imate primjer Grčke koja je uvela euro odmah na početku i vidite u kojoj je situaciji. Još bolji primjer je Italija, osnivačica Europske unije i eura, budući da njezino gospodarstvo i dalje nema brzinu razvoja kao što ima Njemačka, Nizozemska, Austrija ili Francuska. Italija danas treba 200-300 milijardi eura godišnje od Europske unije da pokrije gubitak koji ima zbog eura, a slično je u Portugalu i Grčkoj. Tako da samo uvođenje eura neće ubrzati razvoj neke zemlje ako ta zemlja nije ušla spremna i pripremljena u eurozonu", objasnio je Jurčić.
Objasnio zašto neće biti rasta plaća
Na koncu, rekao je i da neće biti rasta plaća zbog uvođenja eura niti zbog novca iz europskih fondova.
"Plaće bi trebale rasti iz domaće produktivnosti, odnosno veće efikasnosti domaćega gospodarstva, a novci iz EU-a u principu to možda malo indirektno povećavaju. Mi ne povećavamo domaću proizvodnju niti proizvodne kapacitete niti domaću efikasnost, nego iz novaca EU-a pokrivamo neke troškove, a puno premalo ide u razvoj i povećanje proizvodnih kapaciteta. Novac je bitan, ali nije najbitniji. On je možda na sedmom mjestu prema faktorima razvoja. Na prvom mjestu je sustav i podsustavi koje nemamo. Znači, ne možemo tu očekivati čuda, ekonomija tako ne funkcionira. Političari su stvorili osjećaj neke druge ekonomije koja nije prirodna ekonomija. Prirodna ekonomija znači da je država organizirana, da se u njoj optimalno organizira proizvodnja, da se optimalno koriste resursi itd., ali mi nažalost nismo uspjeli stvoriti takvu ekonomiju. Osim turizma, koji je bogom dan, nama se industrija u proteklih 30 godina raspada, a industrija koja je vrijedna uglavnom je u stranim rukama, iako je na hrvatskom teritoriju", zaključio je Jurčić.
