Proteklih se tjedana sve više govori o nastojanjima da se revitalizira turizam nakon što se ublaže epidemiološke mjere, donesene zbog sprječavanja širenja pandemije koronavirusa. Naime, turizam čini gotovo 20 posto domaćeg BDP-a za koji je Vlada nedavno ustvrdila kako će ove godine zbog gospodarske krize pasti za 9,4 posto. Posljedice toga su već vidljive u padu potrošnje i gotovo nikakvoj ponudi, koja je rezultirala time da se državni proračun slabije puni novcem prikupljenim od PDV-a.
Situacija bi se trebala donekle popraviti skorašnjim otvaranjem ugostiteljskih objekata, što je prvi korak ne samo prema stabilizaciji domaćeg gospodarstva, nego i prema pokretanju turističke sezone. Ministar turizma Gari Cappelli prošlog je tjedna održao videokonferenciju s kolegama iz zemalja članica Europske unije na kojoj je uspostavljen osnovni okvir omogućavanja turističkih putovanja u destinacije diljem kontinenta, uz posebne epidemiološke mjere. Također, očekuje da bi prvi turisti u Hrvatsku mogli pristići već početkom ili sredinom lipnja, a za izravne koridore prema Jadranu su već zainteresirani Česi, Austrijanci, Mađari, Slovenci i Nijemci.
Saša Poljanec Borić smatra kako nećemo značajno profitirati od brendiranja kao 'corona-free destinacija'
Iako njihovi mediji, pa čak i BBC ističu našu iznimno povoljnu epidemiološku situaciju, upozoravaju kako se turizam mora hitno pokrenuti kako bi se izbjegle teže posljedice koronakrize. Neki od njih su već i počeli s brendiranjem Hrvatske kao "coronafree" destinacije, no stručnjakinja za turizam, sociologinja i ekonomistkinja te znanstvena savjetnica Instituta Ivo Pilar, Saša Poljanec Borić, smatra da hrvatski turizam od toga neće značajno profitirati.
"Prvo zbog toga što brendiranje pretpostavlja masivni marketing, koji je moguć samo u digitalnoj formi, jer sada nema vremena za snimanje spotova i emitiranje na televiziji. Drugo, digitalno pismeni ljudi su kritičniji, a oni koji nisu kritični su manje platežne moći. Tako da mislim, s obzirom na kanale kojima bi se mogao takav marketing distribuirati, s obzirom na trenutak u kojem se nalaze ta ideja i s obzirom na to da će i vjerojatno neke druge države posegnuti za tako nečim i da će biti velika konkurencija za bazičnim pozicioniranjem mislim da od toga neće biti puno vajde“, istaknula je Poljanec Borić u razgovoru za Net.hr.
Domaći turisti su slab oslonac
Ministar Cappelli je još u travnju prognozirao kako bi pad prihoda u turizmu, ako se pandemija proširi na ljeto, mogao biti i do 75 posto. Opće su procjene da će u Europi turistički sektor pasti za 10 posto, a UN-ova Svjetska turistička organizacija predviđa globalni pad od 20 do 30 posto. U takvoj konstelaciji snaga, moguće je očekivati kako će sezonu spasiti domaći turisti, no stručnjakinja ističe kako nemamo kapaciteta za to.
"Mislim da će najveći potrošači ove godine na hrvatskoj obali biti Hrvati vlasnici vikendica i dugogodišnji gosti koji uvijek dolaze u isti smještaj i koji posebno dogovaraju uvjete i mjere dolaska. Dakle, u ovoj godini će presuditi vlasništvo kuća za odmor i lojalnost gostiju u pojedinim destinacijama. No, domaći turizam ne može spasiti našu turističku ponudu, jer je ona kalibrirana na inozemni turizam. Dakle, 100 milijuna noćenja ne realiziraju domaći turisti. Oni mogu održati minimalnu dinamiku turističkog posjeta i neku dinamiku u turističkim mjestima, ali ne mogu nikako nadoknaditi sezonu naprosto zato što je to nemoguće zbog brojeva koje oni inače rade u turističkim posjetima. To je jednostavno iluzija", smatra Poljanec Borić.
Na Jadranu se mogu očekivati samo domaći turisti koji imaju vikendice ili su lojalni gosti te stranci koji se odluče putovati uz stroge epidemiološke mjere. Grgo Jelavić/PIXSELL
Ističe kako niti mjere Ministarstva turizma, poput "Cro-kartice" ili akcije "Tjedan odmora vrijedan", u kojoj se nudi popust domaćim turistima na smještaj i usluge, ne mogu popraviti brojke. Čak štoviše, "Cro-karticu" naziva "konceptom koji je izvan vremena i prostora", a za "Tjedan odmora vrijedan" smatra da je "oblik socijalnog turizma koji je doživio svoje domete u Jugoslaviji i nikad nije presudno kreirao turističku ponudu u Hrvatskoj." Čak i da u ovakvoj situaciji ove mjere imaju neki učinak, one su i dalje dostupne samo jednom dijelu domaćih građana.
"Pitanje kartice se svodi na pitanje tko će u ovoj gospodarskoj situaciji moći isplaćivati regres za godišnji odmor? To će biti jedino javni sektor, a već sad postoji animozitet između javnog i privatnog sektora, koji nedvojbeno trpi velike posljedice krize i u kojem su izgledna smanjivanja plaće, a otpuštanja su već veliki realitet. To će produbiti razlike između onih koji rade u javnom i privatnom sektoru, a to je u demokraciji i kapitalizmu politički neodrživo. U ovom trenutku to nije pametan potez, bez obzira na to što će ga vjerojatno velik broj ljudi koji rade u javnom sektoru iskoristiti. Pod time mislim da je, nakon što Hrvatska 1. srpnja prestane predsjedavati Europskom unijom i nakon što prođu parlamentarni izbori, posve jasno da će vlada koja tada dođe morati smanjiti plaće i u javnom sektoru, što će zapravo značiti da ćete dobiti bon, ali će vam se smanjiti plaća", upozorava stručnjakinja.
Bez punih plaža i nižih cijena
Tako će se turizam, kao i svih godina, morati osloniti na goste iz inozemstva. No, unatoč dobroj situaciji i pregovorima oko turističkih koridora, ljude je i dalje strah širenja zaraze, pogotovo ako odu daleko od kuće. Poljanec Borić smatra kako će trauma socijalnog distanciranja potrajati do kasnog ljeta, što znači da Hrvatska sigurno neće dostići prošlogodišnje brojke od ukupno 108,6 milijuna noćenja, odnosno 1,5 milijuna turista više nego 2018. Na ruku oporavku neće ići niti krnja turistička ponuda.
"Većina turista će tu relaksaciju prihvatiti s oprezom, na način da će se ipak usmjeriti na korištenje godišnjeg odmora u svojim zemljama, odnosno tamo gdje točno znaju protokole povezane sa socijalnim distanciranjem. Mislim da turizam ove godine neće biti prvi interes. Oni će se držati koliko god je moguće mjera socijalnog distanciranja, a isto će raditi i ljudi koji kreiraju turističku ponudu, tako da ne vjerujem da će doći do događaja koji su pokretači, poput Zrća, ili recimo disko-klubova i restorana u kojima su natiskani turisti. Pad će biti kod nas osjetan i relaksacija i sva ta turistička dinamika koja će se pojaviti ne može ga nadoknaditi, ali može smanjiti taj osjećaj praznine", zaključuje stručnjakinja ne želeći se upuštati u procjenu brojki povezanih uz pad turizma, ali ističući da bi traženiji oblici turizma mogli biti oni gdje se zadovoljavaju potrebe za relaksacijom i distancom.
Ponuda turističkih sadržaja će ove godine biti slabija, a gosti će vjerojatno više tražiti aktivnosti koje uključuju rekreaciju i socijalnu distancu. Duško Jaramaz/PIXSELL
Za razliku od manjih gužvi, savjetnica Instituta Ivo Pilar ne očekuje niti manje cijene i to zbog čisto ekonomskih razloga, odnosno neisplativosti pojeftinjenja cijena za vrijeme smanjene potražnje. Unatoč Vladinim mjerama za spas turističkog sektora, smanjena potražnja dovodi do zaključanih vrata brojnih objekata. Prema neslužbenim prognozama, pad bukinga će ove godine biti oko 50 posto, a u anketi Hrvatske gospodarske komore je čak 90 posto iznajmljivača reklo da će osjetiti negativne posljedice krize.
Redizajn umjesto restarta
Kao i ostatak gospodarstva, turizam je zbog toga doživio veliki odljev zaposlenika. U sustavu koji u ključnim mjesecima ovisi o domaćim sezonskim radnicima, a u sve većoj mjeri i strancima, otkazi redovnim zaposlenicima čine se katastrofičnima. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je od kraja ožujka do 6. svibnja zabilježen porast broja nezaposlenih za 15.747. No, u slučaju da se turizam ipak pokrene do neke mjere i da ugostiteljski i smještajni kapaciteti prorade, broj nezaposlenih bi mogao i pasti.
Saša Poljanec Borić smatra kako bi pri ponovnom zapošljavanju prednost mogli imati domaći radnici i to zbog lakšeg ispunjavanja epidemioloških zahtjeva, poput PCR testa starog najviše 72 sata. No, ističe kako sve ovisi o epidemiološkoj slici u trenutku pokretanja turizma, što je izgledno sredinom lipnja, ali i o onome što će se događati tijekom ljeta, pa i kasnije. Preciznijih prognoza nema, a niti Poljanec Borić ne želi ulaziti u spekulacije.
"Mislim da restart o kojem govori ministar Cappelli nije dobar, jer će se u turističkoj industriji sve promijeniti. Prije svega, mi sasvim sigurno možemo računati na smanjene dolaske s azijskih tržišta. Strane televizije izvještavaju da se mnoge vodeće aviokompanije ne mogu prilagoditi sustavima socijalnog distanciranja koji se zahtijevaju u avionima, jer su jednostavno ekonomski neodrživi. Dakle, ne radi se o restartu, nego ćemo morati početi govoriti o redizajnu turizma. On se u ovim globalnim razmjerima više neće razvijati. Nema povratka na staro, ima samo stvaranja novog", zaključila je turistička stručnjakinja Poljanec Borić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
