Interventne službe u Hrvatskoj slobodno možemo prozvati našim anđelima. Kad god nešto zagusti, oni su tu da nam pomognu i da nas spase. Među njima je i Hrvatska gorska služba spašavanja, koja je do sada nebrojeno puta izlazila na teren u potrazi za izgubljenim i unesrećenim izletnicima i planinarima. No, ne spašava HGSS samo s planina – oni su tu kada god zagusti, pa su na primjer intervenirali i prilikom razornog potresa na Banovini, gdje su imali više od 2500 intervencija.
Uvriježeno je mišljenje kako je ljeto "njihovo godišnje doba", odnosno vrijeme kada imaju najviše intervencija. No je li tome zaista tako? Pročelnik komisije za informiranje i analitiku HGSS-a Jadran Kapović kaže da je očekivano da HGSS-ovci ljeti imaju više posla.
"S obzirom na velik broj turista, iako manji nego proteklih godina, koji dođu u našu zemlju za očekivati je da imamo više posla u ljetnim mjesecima. No, konstantnim vježbama, pripremama i edukacijom spremni smo dočeati svaki izazov pa i one kad u jednom danu imamo po nekoliko akcija na malom području", kaže nam u razgovoru za Net.hr.
"Iskustvo nas uči da pretpostavljamo moguća područja i tipove akcija koje možemo očekivati. Zbog toga imamo dežurstva u Nacionalnim parkovima Plitvice, Mljet, Paklenica kako bismo bili pristutni i proaktivni. Na taj način smo u slučaju nesreće skratili vrijeme reakcije, a samim time i poboljšali šanse unesrećenima za bolju skrb i umanjenje posljedica nesreće", nadodaje Kapović.
Razbijaju mit o turistima
Inače, broj akcija na godišnjoj bazi se, osim u slučajevima prirodnih nepogoda, ustalio na otprilike 800 akcija godišnje od čega je 230 potraga, oko 500 klasičnih akcija i intervencija, 30 akcija na void te 30 helikopterskih akcija.
HGSS-ovce smo upitali imali li sada više posla, s obzirom na velik broj turista koji pristižu u Hrvatsku. No, kada smo dobili odgovor da turisti nisu oni koje najčešće spašavaju, pomalo smo se i iznenadili.
"Unatoč uvriježenom mišljenju da smo služba koja najviše spašava strance, statistika kaže drugačije", kaže nam Kapović. Naime, omjer stranaca i domicilnog stanovništva je otprilike 80 posto domaćih i 20 posto stranih državljana.
"Zbog godišnjeg broja akcija možemo reći da je statistički u svakom trenu netko od spasioca na terenu pa nam je normalno da gotovo svakog dana pokrećemo akciju spašavanja ili nekoliko njih", pojašnjava nam. Zanimljiv je i omjer žena i muškaraca među spašenima, a iz Hrvatske gorske službe spašavanja govore nam da je 65 posto muškaraca i 35 posto žena pri intervencijama u planinama i prirodi odraz većeg broja muškaraca koji se bave aktivnostima kao što je planinarenje, skijanje, alpinizam, a također i nešto rizičnijeg načina bavljenja tim aktivnostima u muškaraca.
Odlazak u planine ljudima je jedna od dražih zanimacija, pa nerijetko baš na takvim izletima HGSS mora intervenirati. Puno puta ljudi, nažalost, ne shvaćaju kakve su potencijalne opasnosti upute li se negdje u brda.
Uzrok nesreća su rizične sportske aktivnosti u planinama i prirodi - skijanje, alpinizam, speleologija - s posljedičnim padovima udarcima ranjavanjima, a rizike nosi i pješačko izletništvo - pokliznuće, iscrpljenje i drugo, odgovara nam Kapović na pitanje o opasnostima.
Voda je ključna
Pogodujući čimbenici opasnostima su loša tjelesna i tehnička priprema, neiskustvo i nepoznavanje terena, pogrešne procjene i planiranje, neadekvatna oprema, manjak tekućine, odnosno dehidracija, precjenjivanje mogućnosti, kretanje u nepovoljnim meteouvjetima, zakašnjela reakcija (kasni poziv, prazna baterija...), odlazak u prirodu sam, bez društva i bez obavijesti obitelji.
"Bitno je za bavljenje bilo kojom aktivnosti u prirodi proći odgovarajuću školu (opća planinarska, specijalističke škole pri HPS-u...) kako bismo ovladali znanjima potrebnim za kretanje po prirodi i upoznali se sa svim potrebnim da se rizik smanji na najmanju moguću mjeru. Treba dobro isplanirati izlet, imati čvrstu obuću i adekvatnu odjeću, znati se služiti kartom, štedite bateriju na mobitelu za slučaj da je potrebno pozvati pomoć te dovoljno hrane i najbitnije uvijek, a posebno u ljetnim mjesecima - vode!", pojašnjava nam Kapović što izletnici i planinari moraju znati kako ih HGSS ne bi trebao tražiti po bespućima naše prirode.
Bez obzira na pandemiju, iz HGSS-a kažu kako nisu primjetili ozbiljniji pad ili povećanje akcija na godišnjoj razini.
"Doduše, pandemija je očito potaknula ljude da se više kreću po prirodi pa je u samim počecima zabilježen blagi porast intervencija, posebno onih s lakšim ozljedama uzrokovanih neadekvatnom opremom i znanjem izletnika".
Podjednako interveniraju i na kopnu i na obali
Što se samih intervencija tiče, kažu da se tijekom godine "sele" s kontinenta na obalu.
"U kontinentalnom dijelu najveći broj akcija događa se zimi, najviše zbog velikog broja nesreća na našim vrlo posjećenim planinarskim izletištima i skijalištima, Sljemenu, Platku, Mrkoplju te na Velebitu i kontinentalnim planinama, dok se na obali i priobalnom području najviše akcija bilježi u proljetnim i ljetnim mjesecima", pojašnjava nam Kapović.
"Ono što je kod naših obalnih planina specifično je to da se na uspone obično kreće iz samog podnožja, oskudijevaju izvorima vode i hlada, temperatura je vrlo visoka što uspone čini težima i nužno ih je dobro isplanirati", nadodaje.
Prilikom intervencija prevladavaju lakše ozlijede
Inače HGSS trenutno ima 25 temeljnih ustrojstvenih jedinica Stanica i 40 manjih (Ispostave), čime osiguravaju pokrivenost cijele Republike Hrvatske, a intervencije se događaju u svim njihovim područjima, odnosno županijama.
Uzrok nesreća prilikom kojih Hrvatska gorska služba spašavanja najčešće su rizične sportske aktivnosti u planinama i prirodi s posljedičnim padovima, udarcima, ranjavanjima, a rizike nosi i pješačko izletništvo.
Među nesrećama, odnosno među unesrećenima u planinama i drugdje u prirodi, prevladavaju lakše ozlijede, no iz HGSS-a napominju da one mogu onemogućiti planirane aktivnosti i kretanje, a bez pravodobne intervencije HGSS-a, na tako nepristupačnom terenu, svaka takva ozljeda može imati fatalne posljedice.
Manji dio ozljeda prilikom intervencija čine teške ozljede kao što su teške ozljede glave, kontuzije s unutarnjim krvarenjem, opća pothlađenost i slično, a razmjerno je malen broj naglih oboljenja u prirodi, kao što je srčani udar, moždani udar, gubitak šećera u krvi i slično. Na baš ona, napominju iz HGSS-a, znaju biti vrlo dramatična i zahtjevna za spašavatelje.
Smrtni ishodi kod bavljenja sportskim i rekreativnim aktivnostima u planinama i prirodi na sreću su rijetki, odnosno najrjeđi, a susreću se češće u intervencijama koje nisu u vezi sa sportskim i rekreativnim aktivnostima u prirodi, već je to u primjerima pokušaja namjernog oduzimanja života, često uz potrebu prethodnih napornih i zahtjevnih akcija potrage.
Broj intervencija posljednjih 20 godina u stalnom je porastu
Godine 1998. HGSS je imao ukupno 96 intervencija, dok su od 1998. godine do 2004. zabilježene 793 akcije.
Od 2005. Do 2013., naši "anđeli čuvari" imali su 4242 akcije, a od 2013. do 2017. ukupno je bilo 4925 akcija, ali i znatno veći broj preventivnih i pripremnih aktivnosti kao što su dežurstva, edukacije, seminari, tečajevi, pokazne vježbe.
✅ Sanirano je ukupno 38 objekata u kojima je sudjelovalo 50 članova #HGSS-a. Odrađeno je i snimanje bespilotnim sustavima, cca 900ha površine za potrebe Grada Požege, kako bi pomogli u procjeni nastalih šteta. https://t.co/MB8kzk7OP0
— Hrvatska GSS (@HrvatskaGSS) July 6, 2021
Broj spašenih ljudi znatno je veći od broja akcija, ističu iz Hrvatske Gorske službe spašavanja. Na primjer, 1998. samo u jednoj akciji na Bjelolasici s havarirane žičare spašeno je 115 ljudi. Broj akcija u 20-godišnjem razdoblju je u vidnom porastu, nadodaju, a razlog su globalni trendovi i sve veće aktivnosti na neurbanim prostorima.
U posljednjih desetak godina udeseterostručio se posjet našim planinskim rijekama, kroz rafting, kanjoning, povećane su i druge sportsko ,turističke i rekreacijske aktivnosti, a ti trendovi će i dalje nezaustavljivo rasti.
I klimatske promjene utječu na intervencije
"Zbog toga HGSS provodi vrlo opširne preventivne aktivnosti poput izrade sigurnih zemljovida, edukacije, trasiranja staza i signalizacije, izrade skloništa, interventnih helidroma i drugo", kažu nam.
Nadodaju i još jedan zabrinjavajući podatak. Naime, zbog klimatskih promjena (poplave, snježna nevremena i drugo), broj akcija će također neprestano rasti.
“Zbog toga smo bili prisiljeni povećati pokrivensti područja Hrvatske ekipama/stanicama HGSS-a, kako bi se što brže pomoglo stanovništvu”, zaključuju iz HGSS-a u razgovoru za Net.hr.
?Jama „Njemica“ (-934 m) najdublja je jama na Biokovu i peta najdublja jama u Republici Hrvatskoj.
— Hrvatska GSS (@HrvatskaGSS) July 5, 2021
✅ Na vježbi je sudjelovalo 67 pripadnika #HGSS-a iz cijele Hrvatske potpomognutih s logističkom potporom Državne intervencijske postrojbe (DIP) @mup_rh. pic.twitter.com/yZMi6c3IKt
