Naime, Članak 26 Linićeva spomenutog pravilnika propisuje zabranu zapljene cijele plaće bez obzira na potpisano. Točnije, Ministarstvo financija zabranilo je ovrhe na cijeloj plaći unatoč legalnim ovršnim ispravama dobivenim prije 17. lipnja 2008., što znači da vjerovnici koji imaju ovršne isprave na zapljenu cijele plaće svojeg dužnika, zbog Linićeva propisa, istu ne mogu dobiti - odnosno, poslodavci ne mogu ustegnuti zaštićeni iznos.

Time je došlo do djelomične blokade tisuća ovršnih rješenja. Poslodavci ne znaju što da rade: ako poštuju Ovršni zakon, izlažu se riziku da im radnici natovare na vrat inspekciju. Ako primijene Pravilnik, mogu se samo nadati da ih nitko od vjerovnika neće tužiti.

Kako doznaje Poslovni dnevnik , sukob između Linićeva propisa i Ovršnog zakona trebao bi se brzo riješiti. Banke, čini se, očekuju da se se to riješiti u krugu sudionika koje to izravno pogađa. Riječ je o usklađivanju između dvaju resora: financija i pravosuđa, ali i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Neki izlaz vide u legaliziranju reatroaktivnosti izmjenama Ovršnog zakona, dok drugi tvrde da to nije moguće.