Linić je predstavio prve rezultate nakon godinu dana provođenja Zakona o predstečajnoj nagodbi.
Morali smo pokrenuti preko 67.000 stečajeva
Linićev pomoćnik Boris Lalovac je predstavio podatke da su početkom 2012. zatekli 41,7 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje u gospodarstvu, te da je stanje bilo takvo da su morali pokrenuti preko 67.000 stečajeva. Naveo je da su uspješno restrukturiranje prošli samo Pevec i Tisak, te da se trenutno u RH vodi preko 3.000 stečajeva.
Nelikvidnost je bujala sve do donošenja Zakona o predstečajnoj nagodbi, kazao je Lalovac, a za ovaj smo se oblik odlučili jer prvi put svi vjerovnici sjedaju za stol i dogovaraju kako riješiti problem. Do sada je riješeno 795 slučajeva (predsečajnih nagodba), 16.500 ljudi, preko 15 milijardi obveza. Do kraja 2013. godine je u riješenim slučajevima otpisano 7 milijardi kuna, a naplaćeno 8 milijardi kuna. Država je otpisala samo 13 posto od ovih 7 milijardi kuna, kazao je Lalovac.
Koliko je poduzeća spašeno?
"117 poduzeća u prerađivačkoj industriji je spašeno i kod njih je bio najveći dio otpisa, i u građevinskoj industriji je spašeno 117 poduzeća. Stečajni upravitelji su nas koštali 4.500 kuna po predmetu", kazao je Linićev pomoćnik.
Linić je nakon prezentacije rezultata kazao da ostaje pitanje je li gospodarska mjera o razduživanju dužnika dala rezultate. On smatra da je odgovor nedvosmisleno DA, i da se Hrvatska po tome može u EU staviti na vrh tablice.
Volja vjerovnika za ovim je postojala, i iznenađen sam kritičarima
"Da nismo krenuli s tom mjerom ne bi se zaustavio trend nelikvidnosti i neplaćanja. Čak i prve mjere Vlade su bili prvi reprogrami, ali to je bilo samo razduživanje gospodarstva prema državi i to je bilo nedovoljno...", kazao je Linić, dodavši da se mjere razduživanja u Europi neprekidno poduzimaju. "Mi u Ministarstvu smatramo da još trebamo nastaviti s tim mjerama, a možemo zahvaliti ogromnoj potpori bankarskog sustava i ostalim sektorima koji su uzeli učešća u ovome. Volja vjerovnika za ovim je postojala, i iznenađen sam kritičarima koji govore da su ugroženi vjerovnici. Ne, vjerovnici žele ovakve mjere", kazao je Linić.
Primjer Dalekovoda je, kazao je Linić, primjer ekstremnog suca, aludirajući na kritike koji je njegov zakon doživio. Odluku o uspjehu predstečajnih nagodba uvijek su donosili vjerovnici, kazao je Linić.
Čudi se pravnim stručnjacima
Osobno se čudim pravnim stručnjacima, kazao je Linić, pitavši je li ih opterećuje potpuna neefikasnost pravosuđa, zbog čega stečajevi nisu bili efikasni proteklih 15 godina. "Mi pokušavamo učiniti sve da to ubrzamo, a vidjeli ste osnovno, troškovi su problem. Kad vjerovnik izgubi ogromne novce, on treba pokrenuti stečaj, platiti 20.000 kuna, a kakvi su učinci? Nikakvi", kazao je Linić.
"Zašto su stečajni postupci problematični? Zato što su se stečajni suci bavili nezakonitostima! Ja sad samo pitam gdje su ustavni stručnjaci koji su to pratili? Zanimljivo, niste imali njihove ocjene o tome, a došli smo do toga da paraliziramo sustav. Dok god bolesno tkivo postoji, ne možemo izaći iz toga", kazao je Linić.
"Vlada ove mjere ima ustavno pravo poduzimati, to nas zakoni obvezuju. Da, i u ovoj ćemo godini sve učiniti da se borimo za gospodarski oporavak", kazao je Linić kazavši da je poruka jasna - "predstečajnim nagodbama uspjeli smo zaustaviti nelikvidnost, spasiti 20 tisuća radnih mjesta i spojiti vjerovnike. U Hrvatskoj sjesti zajedno dužnika i vjerovnika bila je nemoguća misija, a mi smo to uspjeli i dobili njihovu potporu".
'Izmišljaju kriminal tamo gdje ga nema'
Linić je na pitanja novinara kazao da nije problem da se ide u izmjenu zakona u onom dijelu gdje ima najviše kritika (pitanje registracije potraživanja). Na pitanje o primjeru predstečajne nagodbe Čazme, kojoj je oprošteno 10 milijuna kuna, a gdje je - po tvrdnji novinara - bilo 'kreativnog knjigovodstva', Linić je kazao: "Evo na što svodimo ovu mjeru. Oni koji žele vladine ekonomske poteze kritizirati sve pretvaraju u kriminal. Posljednja dva mjeseca se izmišlja kriminal gdje ga nema. Čija je to politika?"
"Dozvolimo da se time bave institucije ako govorimo o kriminalnim radnjama. Ako već postavljate pitanje, pitajte što je to Fond za razvoj? To je Fond koji je stvorila bivša Vlada, sa sredstvima koja su se davala za jačanje izvoza, zapošljavanje... Dijelili su kapom i šakom, a sad se već 2 godine mučimo kako umanjiti potraživanja. Otvorite sve predmete tamo! To nema veze s predstečajnim nagodbama. Shvatite, Ministarstvo financija u predmetu ne istražuje", kazao je Linić dodavši da Vlada radi odgovorno svoj posao i da nema kriminala u tom području.
Odnos s premijerom ga ne opterećuje
Na pitanje je li premijer Milanović još ima povjerenja u njega, Linić je kazao da o tom odnosu ne bi govorio i da njega to ne opterećuje. "A odnose ostavljam da to premijer razriješi", kazao je Linić.
Potom je Linić opet objasnio da je svaki otpis države prema privredi potpora, a tu potporu više ne odobrava Vlada nego Europska komisija. "Prema tome, bilo kakva potraživanja otpisati će biti nemoguća misija, a predstečajne nagodbe se ne smatraju potporom. Bez ovog zakona sve bi se to smatralo pojedinačnim aktom vlade koji neće proći bez odobrenja EK", kazao je Linić.
"Provedba zakona je pokazala da nešto možemo promijeniti, sad vidimo da je u Europi bilo više suradnje između pravosuđa i financija", kazao je ministar. Također, kazao je da ne očekuju bitne razlike u rokovima provedbi predstečajnih nagodbi i sa izmjenama koje će slati na Vladu i Sabor. Kazao je i da "kad se sredi zatečeno stanje, nema razloga za postojanje ovog zakona", ali da u zakonu o stečaju treba osloboditi vjerovnika troška pokretanja stečaja.
Podsjetimo, predstečajna nagodba je uvedena kao privremena, krizna mjera koja je u kratkom roku trebala pomoći konsolidaciji poduzeća i za koju se od starta znalo da ima ograničen rok trajanja. Neki su mediji objavili da će premijer Milanović ukinuti taj zakon, ali sudeći po Linićevom nastupu danas, zakon ostaje na snazi - tek s manjim izmjenama.
