Predsjednik SDP-a i premijer Zoran Milanović nakon potpisivanja sporazuma ponovio je kako je u Hrvatskoj nakon četiri godine mandata njegove Vlade više reda, država funkcionira bolje, a ljudi imaju više slobode.
Koalicija glave i srca
"Došlo se i do toga da danas, nakon puno godina, država u ovom trenutku ima primarni suficit proračuna i da se ide sve više prema smanjivanju javnog duga", kazao je Milanović i naglasio kako je javni dug problem s kojim se treba nositi, ali je vladajuća koalicija pokazala da se s problemima zna nositi i da probleme zna gledati u oči.
Naglasio je kako na političke konkurente ne gleda kao na "dušmane i neprijatelje", nego na ljude od kojih se očekuje interakcija, povratna informacija, kritika i ideja. No, ocijenio je, "toga nema i neće biti".
Za koaliciju koja je vodila državu u protekle četiri godine kazao je da je radila posao u teškim uvjetima, a politička konkurencija ga je uništavala "nemarom i korupcijom".
Novu koaliciju nazvao je "koalicijom glave i srca". "Volimo svoju Hrvatsku i dajemo joj sve što možemo i znamo. Ono što smo kroz godine rada i iskustva, obrazovanja, pokušaje i pogreške akumulirali u sebi kao ljudi s namjerom da nam bude bolje", poručio je Milanović.
Žele Hrvatsku u europskom Top-10
Govoreći o ciljevima u idućem mandatu, Milanović je rekao kako želi da Hrvatska "za četiri godine bude među deset država u Europi u kojima će najlakše biti stvarati posao i zapošljavati".
Pohvalio se i ostvarenim gospodarskim rastom, kazavši kako je zadnjih 20 godina bilo teško, "ne samo zbog rata, nego i zbog korupcije i privatizacijske pljačke, modela upravljanja i političkog nazora u kojem je politika plijen, a javna dobra, javna poduzeća i državni proračun nešto u što možeš nekažnjeno zavući ruku i dijeliti svojim političkim prijateljima". Tome je s našom koalicijom odzvonilo, poručio je Milanović.
Kazao je kako je Hrvatska, uza sve rezultate, još daleko od kraja puta, ali i da je ovo "kraj jednog teškog početka", te da stvari sada postaju bitno drugačije.
"Ovi izbori su vezani uz to. Nema povratka na staro, nemamo se više prava ponašati neodgovorno. Zbijmo glave skupa. Kada smo zajedno, ujedinjeni oko pravih ideja, onda smo jaki. Kada smo razjedinjeni onda nismo jaki ", poručio je Milanović.
Odluka o sudbini Hrvatske
Predsjednica HNS-a Vesna Pusić uvjerena je kako će predstojeći parlamentarni izbori odlučiti o sudbini Hrvatske.
Kazala je kako prije 25 godina "nije mogla zamisliti da bi na izborima 2015. glavne teme i dalje mogle biti zastrašivanje i politika straha, prijetnje, pitanja trebaju li svi ljudi, bez obzira na etnicitet, dob, spol i seksualnu orijentaciju uživati ista prava, i tko će se kome osvetiti nakon izbora".
Pokazalo se, međutim, da su teme temeljnih građanskih sloboda i ljudskih prava i danas na dnevnom redu, da nam uz borbu za ekonomski boljitak predstoji i borba za prostor slobode od straha, od prijetnje, rekla je Pusić.
Ustvrdila je kako je vladajuća koalicija, baš kao i ona od 3. siječnja 2000., s dolaskom na vlast zatekla gospodarski pad, a mandat završava rastom od 1,2 posto, koji će se, uvjerena je, nastaviti.
Partneri objasnili razloge za partnerstvo
Čelnica Hrvatskih laburista Nansi Tireli također smatra da je riječ o iznimno važnim izborima. "Ova koalicija nastala je iz iste svjetonazorske ideje i moralnog miljea, daleko od druge strane, koja se bavi isključivo prošlošću", ustvrdila je.
Silvano Hrelja (HSU) zahvalio je na strpljenju svim građanima, a posebno umirovljenicima koji su dvije godine bili bez usklađivanja mirovina te otkrio kako je potpredsjedniku Vlade Branku Grčiću predložio da se umirovljenicima ove godine isplati božićnica. "Neću ništa obećavati, stvari se računaju", dodao je.
Miljenko Jernejić (ZS) kao osnovni razlog pristupanja ZS-a novoj koaliciji naveo je to što se u Krapinsko-zagorskoj županiji nikad nije gradilo toliko koliko se sada gradi.
Predsjednik AHSS-a Stanko Grčić izrazio je uvjerenje da će Radićev nauk, koji je u temeljima njegove stranke, pridonijeti izbornom uspjehu koalicije, a posebno je istaknuo da AHSS uživa potporu u ruralnim sredinama i kod starijih birača.
