Velike količine oborina posljednjih dana izazvale su strašne poplave diljem Hrvatske, a na ovakvo vrijeme posljednjih godina uvelike utječu klimatske promjene. Što nas čeka u budućnosti i s kakvim ćemo se ekstremima susretati? O vremenu i klimi u studiju Net.hr-a govorila je voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju, mr. sc. Lidija Srnec iz DHMZ-a.
Na početku se osvrnula na aktualnu vremensku prognozu. "Posljednjih tjedan dana atmosfera je dosta nestabilna, vrlo je izražena ciklonalna aktivnost. Do nas pritječe vlažna i relativno topla zračna masa koja dolazi sa sjevera Afrike. Prelaskom preko Sredozemlja, ona sa sobom povlači vlagu i upravo je to razlog nestabilnoj atmosferi i velikoj količini oborima", pojasnila je.
"Zadnjih nekoliko dana pale su jako velike količine oborine, tlo je dosta zasićeno i samim time nema sposobnost upijanja, tako da u vrlo kratkom vremenu te zabilježene oborine onda rade štetu u obliku poplava", dodala je.
Najnestabilnija sezona
Upitana jesu li ovakve vremenske prilike normalne za ovo doba godine ili možemo govoriti o vremenskom ekstremu, Srnec kaže da smo mi trenutno u proljeću, a da je to sezona koja je najnestabilnija i najpromjenjivija. "U to proljetno vrijeme dolazi do sukoba dviju zračnih masa. S jedne strane to je ova topla i vlažna zračna masa koja dolazi s juga, odnosno sa sjevera Afrike, a s druge strane ona se sukobljava s hladnom zračnom masom koja dolazi sa sjevera. Tu dolazi do područja niskog tlaka, do takozvane ciklogeneze i snažnog formiranja puno ciklona. Upravo to jest na neki način razlog ovome što se sada dešava", rekla je.
Međutim, da se radi o ekstremnim količinama oborine - jest. "U Gračacu su pale jako velike količine oborine. Mi smo u prvoj polovici svibnja, do 17. svibnja, izmjerili nešto malo iznad 500 mm oborine, što je gotovo četiri puta više od mjesečnog srednjaka. Možemo očekivati da će još do kraja svibnja pasti nešto oborine, tako da će možda taj omjer biti i veći", rekla je.
"Od tih 500 milimetara, čak više od 250 je palo samo u jednom danu. To je stvarno ekstrem. Na toj postaji bilježimo podatke od 1960. godine i takva dnevna količina oborine nije izmjerena", dodaje Lidija Srnec.
"Prema proračunu vjerojatnosti kako često se može javiti takva dnevna količina oborine, došli smo do povratnog perioda da se tako nešto može javiti jednom u 300 godina. I tu doista možemo govoriti o ekstremnoj situaciji", pojasnila je klimatologinja Srnec.
Što se tiče aktualne vremenske prognoze, Srnec kaže da se atmosfera već počela već smirivati. "S vikendom dolazi do malo ljepšeg vremena, bit će sunčanijeg razdoblja, međutim nestabilnost će biti prisutna i dalje, upravo u vidu tih dnevnih razvoja naoblake pa onda i pljuskova. Moguće je još oborine, ali ne u ovakvom obliku kao što je bilo do sada", rekla je.
Na pitanje jesu li ovakvi vremenski ekstremi direktna posljedica klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, Srnec kaže da je za oborinu teško povući direktnu paralelu i reći da je to posljedica klimatskih promjena, za razliku od temperaturnih ekstrema. "Ljeti kada svjedočimo toplinskim valovima, s obzirom na to da se globalno temperatura zraka zagrijava, onda to djeluje i lokalno. Globalni porast temperature prati regionalni i lokalni i onda tu vrlo jednostavno možemo povezivati da su temperaturni ekstremi posljedica globalnog zatopljenja", kazala je.
Kod oborinskog ekstrema je, ističe, to teže direktno jednoznačno povezati. "Sigurna sam da će se ova kišna epizoda i ove ekstremne količine koje su zabilježene vrlo detaljno analizirati s hidrološkog, meteorološkog, klimatološkog aspekta, tako da će se vjerojatno moći detaljnije o tome reći", ističe.
Ono što sve projekcije i scenariji govore u prilog oborinskim ekstremima je to da s globalnim zagrijavanjem, odnosno sa svakim stupnjem globalnog zagrijavanja je sposobnost atmosfere da u sebi sadrži veći postotak vlage. "Dakle 1 stupanj zagrijavanja omogućuje 6 do 7 posto više vodene pare u zraku. Kada imate veće količine vodene pare u zraku, onda može to biti dodatan bazen za stvaranje nove naoblake i oborine", kazala je.
Na neki način, ekstremi jesu posljedica klimatskih promjena, ali svaki ekstremni kišni događaj ne možemo povezivati, ističe Lidija Srnec.
Brze vremenske promjene i ekstremni događaji
Govoreći o promjenama koje su pred nama po pitanju klime, Srnec je istaknula da smo prije nekoliko godina govorili da smo izgubili godišnja doba, da nema proljeća, jeseni i da iz zimskih kaputa skačemo u kratke rukave. "Sad vidimo po ovom proljeću da zapravo nismo izgubili same sezone, no one imaju drugačiji oblik od onog na što smo navikli", rekla je.
"Snijega je sve manje u onom obliku u kojem smo navikli, u onim mjesecima kada je za Hrvatsku snijeg tipičan. Sjećam se godina kada su mjerene velike količine snijega, zadnjih godina to je sve manje. Vrijeme se mijenja,samim time i klima i ono što možemo očekivati u budućnosti - ne možemo reći samo za jedan meteorološki element da će nečeg biti više ili manje. Rekla bih da je osnovna karakteristika brze vremenske promjene i ti ekstremniji događaji", pojasnila je.
Komentirala je i pojavu još jednog ekstrema u Europi, tornada. Iako svi pamtimo onaj razorni koji je pogodio Njemačku, u Europi je u 2022. godini zabilježeno preko 200 tornada. "Tornado je vrlo velika koncentracija energije koju može proizvesti atmosfera. Radi se o jednom stupu izuzetno vrtložnog zraka. U stupcu zraka imate jako velike brzine vjetra koje su najvećeg iznosa u samom središtu tog stupca, mogu se razviti i preko 400 kilometara na sat", pojasnila je.
Oni se najčešće razvijaju u takozvanim superćelijama. "Morate imati vrlo nestabilnu atmosferu koja je zagrijana. Zbog podizanja toplog zraka u visine dolazi do njegovog vrtloženja. S obzirom na to da se radi o izuzetno velikim energijama, onda je to vrtloženje jako veliko, zrak se podiže iz donjeg djela atmosfere u neke srednje slojeve i kod tih vrlo velikih brzina dolazi ponovno do spuštanja zraka iz podnice oblaka. U trenutku kada te brzine dosegnu do tla zrak, onda dolazi do razarajućeg efekta", kazala je.
Osnovni preduvjeti za nastanak tornada su zagrijana atmosfera, vlažna atmosfera, koja ima tu sposobnost podizanja zraka prema visini. Ako se uzme u obzir da to mora biti na području gdje nema nekih velikih prepreka da se sve skupa može dobro razviti, onda bi kontinentalna područja bila najpogodnija za razvoj tornada, pojasnila je.
I u Hravtskoj je moguće stvaranje tornada?
"Danas svjedočimo tornadima i u Europi. Jedan od razloga je i jer danas mediji brzo prenose informacije i vidimo sve te štete pa to lakše i uočavamo", kazala je, dodajući da su to još uvijek pojedinačni događaji koje treba uzeti sa zrncem soli kod nekakve interpretacije i analize koliko je to doista povezano s klimatskim promjenama.
Na pitanje može li u Hrvatskoj doći do tornada, Srnec kaže da bi ona rekla da može jer je jedan veliki tornado zabilježen davno kod Novske, 1891. godine. "Desio se kod željezničke postaje, izbacio je vagone vlaka iz tračnica, neki ljudi su ozlijeđeni. Napravio je jako veliku štetu, porušio velik broj stabala. Imao je velike brzine, preko 200 km/h pri tlu. Ako smo ga već zabilježili, sigurno da možemo, no ono što mogu reći je da su pijavice vjerojatnije na našem području. One se dešavaju, bilježe se, one su češće uz područje Jadrana, a mogu krenuti u unutrašnjosti. One same mogu biti štetne, međutim razarajući efekt je ipak manji nego kod tornada", rekla je Lidija Srnec u studiju Net.hr-a.
Što je još rekla o budućnosti vremena u Hrvatskoj te kako i mi kao pojedinci možemo utjecati na klimu i globalno zatopljenje, pogledajte u cijelom intervjuu.