O tome je predsjednica Laburista, kaže, razgovarala i s ministrom zaštite okoliša i prirode Mihaelom Zmajlovićem, piše Slobodna Dalmacija.
''Mada mislim da je ministru Zmajloviću to moralo biti poznato, upozorila sam ga da su koncesije i naknade za zbrinjavanje opasnog otpada legalni oblik pljačkanja državnog proračuna. To je praksa koja se uhodala prije dolaska Zmajlovića na mjesto ministra i on je s tom praksom morao prekinuti trenutnim ukidanjem posebnih koncesija i naknada za opasni otpad. No, ministar to nije učinio. Zašto nije, teško mi je spekulirati'', ističe predsjednica Laburista. Koncesije i naknade za zbrinjavanje opasnog otpada, kaže Tireli, potpuno nepotrebno daju se povrh koncesija za zbrinjavanje otpada.
Gdje je tu interes države?
''Onaj tko ima koncesiju za prikupljanje otpada, dolazi i do sirovina koje se tretiraju kao opasni otpad pa za prikupljanje i raspolaganje takvim otpadom ubire naknadu. Zatim sirovinom za koju je dobio naknade od države slobodno raspolaže, odnosno prodaje je i na tome zarađuje. Gdje je tu interes države? Zašto država, kada je već platila naknadu za zbrinjavanje opasnog otpada, taj otpad ne preuzme, pa proda i ona zaradi, a ne privatnik?'', pita se Nansi Tireli.
Navodi primjer zbrinjavanja otpisanih automobila, koji sadrže opasni otpad poput ulja i dijelova akumulatora.
''Tvrtka koja prikuplja stare automobile sigurno višestruko zaradi na njima nakon što je povukla naknade za njihovo prikupljanje i zbrinjavanje'', kaže predsjednica Laburista.
Reakcija Ministarstva zaštite okoliša
Reagirajući na istup Nansi Tireli, iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode jučer su poručili kako je upravo ministar Zmajlović u više navrata upozoravao da se novac za gospodarenjem otpadom do 2012. trošio netransparentno i da su na taj način stvoreni monopoli i nepravedni profiti.
''Upravo vođen time, ministar Zmajlović je inicirao da se dogode promjene u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom na način da se za gospodarenje otpadom ukidaju koncesije za posebne kategorije otpada'', navode u Ministarstvu zaštite okoliša.
Problem je, priznaju i u Ministarstvu, što su na snazi i dalje koncesije, dozvole i ovlaštenja za gospodarenje posebnim kategorijama otpada izdane prije spomenutih izmjena zakona.
Fond zabilježio manjak
U prilog tvrdnjama Nansi Tireli da država isplaćuje naknade za prikupljanje i obradu otpisanih automobila na vlastitu štetu ide podatak iz izvješća o radu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2013. U poglavlju tog izvješća što se bavi gospodarenjem otpadnim vozilima navodi se da je Fond zabilježio manjak između prihoda koji ima od naplaćivanja naknada prema proizvođačima i uvoznicima automobila, i naknada koje plaća skupljačima automobilskog otpada.
Manjak je, kako se navodi u izvješću, proizvod činjenice da se od uvoznika automobila naplaćuje naknada od 0,85 kuna po kilogramu vozila, a skupljačima autootpada isplaćuje prosječna naknada od 1,64 kune po kilogramu automobila!? Takve cijene, prema istome izvoru, određene su pripadajućim pravilnikom iz 2009. koji je donijelo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
