Lažne vijesti, širenje mržnje i napadi na novinare: Ministrica otkrila kako će se država s time nositi

Sve što se piše po društvenim mrežama uskoro bi se moglo pisati prema strožim pravilima jer Vlada je najavila zakonske izmjene kojima bi se reguliralo ponašanje na internetu. Kako bi mogao izgledati taj zakon o nedopuštenom ponašanju na internetu u RTL Direktu govorila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

• Prvi put pred kamerama novinarka koju je napao Živi zid: 'Poziv na linč riješit ću sudski, pravnim putem'

Kakav je vaš plan - kako će se po tom novom zakonu tretirati objave poput napada Živog zida na novinarku Jutarnjeg lista Željku Godeč – bi li to išlo pod taj zakon?

Ne. Za to je potpuno jasno, osoba je to objavila na svom profilu, osoba je već izvijestila javnost da su poduzeli akcije. Za to postoji Prekršajni zakon, Kazneni zakon, i za ovakve slučajeve nema nikakve potrebe za nekakvim posebnim pravnim aktom. Da je ovo izgovoreno u nekom mediju, recimo na RTL televiziji, novinar, urednik, nakladnik bi odgovarali jer sukladno Zakonu o medijima i Zakonu o elektroničkim medijima imate pravo iznošenja svojih stavova, ali je istovremeno zabranjeno poticati na mržnju, nasilje .. reagirali bi Vijeće za elektroničke medije i tako dalje. U slučaju društvenih mreža, i zato se najavljuje propise, ne samo u Republici Hrvatskoj (RH), nego diljem svijeta – ako su ovakve objave, ovakvi pozivi na linč, kao što je slučaj u nekim komentarima na objavu zastupnika Pernara, objavljeni anonimno, vi ne možete ništa poduzeti. Društvena mreža nema odgovornost, nema urednika, nema medija, ne potpada pod takve zakone …

Ali zna se čiji je zid.

Nekad se zna, nekad se ne zna. Dakle, treba biti jasno – s jedne strane revizija medijskog zakonodavstva, koje će se odnositi u prvom redu na odgovornost urednika za tekstove što je i sada, i za komentare što isto tako danas postoji, ali se o tome toliko ne razgovara, a što se tiče društvenih mreža – ono što je nedopušteno komuniciranje, što evidentno potiče na mržnju, na nasilje, na netoleranciju, na ksenofobiju, ugrožava sigurnost, potiče na terorizam, to je ono što oni koji upravljaju tim društvenim mrežama zapravo sami moraju imati odgovornost za to.

Slučaj s tih mreža je već sada, kažete, moguće sankcionirati. Što bi onda drugo taj zakon mogao regulirati?

Kao što sam rekla – jedna je situacija kad vi objavljujete takve pozive na linč … ovo je zapravo nešto što je do sada neviđeno, koliko ja znam, do sada u našem političkom životu da jedna parlamentarna stranka na svojoj službenoj stranici, jer to je njihov službeni Facebook, poziva na linč protiv nekoga tko je prenio nalaz Državne revizije, dakle, jedne državne institucije koja u krajnjem slučaju odgovara Saboru, dostavlja svoja izvješća Hrvatskom saboru – dakle, to je direktan napad ne samo na novinarku, nego na instituciju u kojoj oni djeluju, u kojoj primaju plaću i u koju su izabrani da zastupaju građane. Ako napadate Državnu reviziju – koju imenuje Sabor, daje izvješće Saboru, vi zapravo napadate sami sebe.

A što je sa slučajem majke koja je javnost digla na noge uznemirujućim fotografijama svojih mališana, koja vjerujemo, nadamo se, nije imala namjeru proizvesti takvo hejtanje djelatnika bolnice Fran Mihaljević, ali i tamo se našlo komentara ljudi koji su bili bijesni, ogorčeni – može li se to podvesti pod 'fake news'?

Počelo se sad u javnosti jako puno govoriti o tome. U onome smislu gdje će se dezinformacija tretirati kao nešto čime bi se trebale baviti institucije – to je opet u nekim ekstremnim situacijama, kad se poziva na nasilje, terorizam, ugrozu javnog zdravlja … nije svaka lažna vijest nešto od čega treba raditi nekakvu veliku dramu. Mislim da svi zajedno možda moramo malo zastati, stati na loptu, i ovdje u prvom redu govorimo o političkoj kulturi, kulturi javnog nastupa – naš je javni prostor zatrpan izjavama, bilo pojedinaca, bilo institucija, koje izlaze iz okvira bilo kakvih uzusa ponašanja.

Neki dan je na naslovnici bila vaša izjava o slobodi govora za osobe s imenom i prezimenom, a ne anonimaca. Steklo se dojam da stvarate nekakav ekskluzivan klub za nas kao javne osobe da možemo svašta govoriti, a naši gledatelji ne smiju.

Sva sreća, moja je izjava dana u tiskanim medijima pa se može cjelovito pročitati, dakle – ja sam na direktno pitanje novinara hoće li najavljeni zakon o nedopuštenom komuniciranju na društvenim mrežama i nedopuštenim sadržajima na društvenim mrežama biti uvod u cenzuru, rekla: Nipošto jer je sloboda izražavanja garantirana Ustavom kao ustavna kategorija. Međutim, ono što je problem na društvenim mrežama – neki sadržaji koji su evidentno utuživi, po Kaznenom zakonu i po drugim zakonima, dijele se anonimno i šire se jako brzo, i sprečavanje takvih sadržaja nikako se ne može podvesti pod bilo kakav oblik cenzure.

Kako će taj vaš zakon spriječiti to širenje?

Kao što sam već više puta rekla i kao što smo komunicirali iz Vlade – u trećem kvartalu ove godine planira se pustiti zakon u proceduru, nositelj tog zakona je Ministarstvo pravosuđa i taj zakon nikako se neće obraćati onima koji su krajnji korisnici. Namjera toga zakona i u državama koje su dosad implemetirale ili su u fazi implementiranja toga zakonodavstva jest uvođenje nekog oblika odgovornosti za one koji tim platformama upravljaju i koji u krajnjem slučaju imaju vrlo sofisticiranu tehnologiju da bi ostvarivali profite, saznavali naše preferencije, nudili nam sadržaje … da jednostavno odgovorno upravljaju tim. Ono što treba reći – otkad se počelo govoriti o ovoj temi – i u Europskoj uniji (EU) zadnjih tri, četiri godine, oni veliki dionici – Facebook, Google, You Tube – oni su već sami između sebe donijeli pravila ponašanja …

Je li to dovoljno?

Vidjet ćemo kako će se to razvijati. Ja mislim da je uvijek dobro više ići na koregulaciju i  samoregulaciju nego na nekakve represivne mjere i u tom smislu uvijek govorimo i o programima medijske pismenosti, potrebi da obrazujemo naše građane, posebno djecu i mlade …

Što s našim sudstvom - znamo neke primjere, a spomenuli ste da će ovo raditi Ministarstvo pravosuđa, koje je postalo dosta blagonaklono prema svakakvim tužbama protiv novinara, protiv medija, sad je sve povreda časti i ugleda?

Kao što sam zadnjih dana više puta rekla, Ministarstvo pravosuđa analizira je li dosita došlo do sve većeg broja tužbi – preliminarni podaci pokazuju da nije …

Bile su presude.

Preliminarni podaci pokazuju da se ne radi o tako velikom broju presuda. Činjenica je da, pogotovo kad se radi o Zakonu o medijima, budući da ne postoji regulatorno tijelo onaj tko se osjeti povrijeđen – jedina zaštita koju može tražiti je na sudu i zato smo najavili da ćemo izmjenama zakona uvesti Vijeće za medije kao jedno tijelo, koje će poput Vijeća za elektroničke medije, u kojem će sjediti stručnjaci i koje će reagirati upozorenjima pa i sankcijama kad je to potrebno.