U velikom intervjuu za Novi list, Gordran Lauc pojasnio je mračne prognoze o broju zaraženih, ali i rekao kada bi se se sve moglo vratiti u normalu. Prije svega se osvrnuo na one koji se bune protiv novih mjera.
"Mnogi se u Hrvatskoj bune zbog mjera, no ne smijemo zaboraviti da je velik dio svijeta cijelo ljeto bio pod dosta strogim mjerama, dok je u Hrvatskoj život bio skoro pa normalan. Sezonalna priroda SARS-CoV-2 virusa pomogla nam je tijekom ljeta, no ljeto je prošlo i epidemija se vratila u Europu.", istaknuo je Lauc.
"Brzina širenja epidemije koju danas vidimo u Belgiji i Češkoj je naprosto zastrašujuća. Oko 0,15 posto populacije u tim zemljama biva potvrđeno pozitivno svaki dan, a kako znamo da testiranjem nikada ne 'uhvatimo' sve zaražene, možemo s visokom sigurnošću tvrditi da oko jedan posto populacije u tim zemljama biva zaraženo svaki dan. Ovim tempom u samo mjesec dana bit će zaražen gotovo svaki treći Čeh ili Belgijac. U ostalim zemljama se epidemija širi nešto sporije, no čini se da bi i one mogle uskoro biti na sličnim razinama. Hrvatska za sada dosta zaostaje, a hoćemo li doći na tu razinu u velikoj mjeri ovisi o tome koliko je ljudi do sada zaraženo. U Hrvatsku je tijekom ljeta ušlo oko sedam milijuna turista, a mnogi od njih su bili iz zemalja gdje je bilo dosta zaraženih", pojašnjava mirkobiolog.
Zaraženo oko 10 posto populacije?
"Tijekom ljeta su ljudi imali značajno blaže simptome bolesti, a mi smo jako malo testirali, tako da nažalost nitko ne zna koliko je ljudi kod nas do sada preboljelo Covid-19. Kolega Capak je u određenom trenutku procijenio da ih je bilo oko 10 posto, tj. 400.000 ljudi, a slične procjene dala je i Svjetska zdravstvena organizacija na globalnoj razini.
Ponovio je i računicu prema kojoj je od virusa u Hrvatskoj zaraženo više od 200.000 ljudi,
"Prema istraživanjima provedenim u drugim zemljama, za očekivati je da je stvarni broj zaraženih oko 10 puta veći od broja potvrđenih zaraženih i kada to pomnožimo s 14 dana, koliko je osoba prosječno infektivna, dolazimo do brojke od više od 200.000 ljudi, tj. više od pet posto populacije koja je u ovom trenutku zaražena", rekao je i istaknuo da je jako važno razlikovati oboljele od zaraženih.
No još je jezivija računica kada govori o preminulima
"U Hrvatskoj danas i od Covida-19 svaki dan prosječno umre oko petnaestero ljudi. S obzirom na broj novozaraženih zadnjih dana, za očekivati je da će za dva do tri tjedna umirati najmanje trideset ljudi svaki dan. Ako nam broj novozaraženih bude i dalje rastao, taj će broj biti i veći. Danas imamo hospitalizirano 700 ljudi. Za dva tjedna vjerojatno će ih biti 2000", kaže i kao primjer navodi Škotsku, u kojoj se broj hospitaliziranih udesetorostručuje svaka četiri dana.
Zbog turista u boljoj poziciji od ostatka
"SARS-CoV-2 je pokazao da u mjesec dana može zaraziti i do trećine populacije nekoga grada, što onda rezultira brojevima teško bolesnih koje bolnice ne mogu primiti i onda umiru i oni koje bismo mogli spasiti kada bi bilo mjesta u bolnicama", upozorava.
Smatra kako je Hrvatska ipak u boljoj poziciji od ostatka srednje Europe jer je kod nas relativno mnogo ljudi zaraženo tijekom ljeta.
Ipak, upozorava kako "u ovom trenutku imamo hitnu situaciju oko koronavirusa i svi moramo dati svoj doprinos u suzbijanju pandemije kako bismo pomogli našem zdravstvenom sustavu da podnese veliki udar koji ga čeka sljedećih tjedana", kaže. Osvrnuo se i na komentare Miroslava Radmana, koji je kao i Lauc u znanstvenom savjetu Vlade. Radman se pitao zbog čega je 300 umrlih zbog posljedica zaraze koronavirusom važnije od 50.000 ljudi koji u Hrvatskoj umru u godini dana zbog drugih zdravstvenih problema, a istaknuo je i podatak koji pokazuju da je dosad, usprkos epidemiji, zabilježeno 967 smrtnih slučajeva manje nego u istom razdoblju lani.
Već od nove godine ćemo ponovo misliti o bolestima koje ubijaju više
"Kolega Radman je u pravu kada kaže da je broj ljudi koji je do sada u Hrvatskoj umro zbog Covida-19 vrlo mali. Nažalost, to će se u sljedećim mjesecima promijeniti i umrijet će puno ljudi. No, ovo doista nije neki kataklizmički virus koji će promijeniti našu civilizaciju te vjerujem da ćemo se na proljeće vratiti u 'staro normalno", kaže Lauc, i zaključuje:
"Već negdje poslije Nove godine morat ćemo ponovo puno više misliti o metaboličkom zdravlju, kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu, jer su i oni u velikoj mjeri uzrokovani upravo našim ponašanjem, pa bismo promjenama ponašanja mogli izbjeći puno bolesti i spasiti jako puno života. Zasigurno puno više no što ih SARS-CoV-2 može odnijeti."
Najnovije informacije o koronavirusu pratite ovdje.
