Tijekom 2022. godine, Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) u Hrvatskoj je zaprimila 4485 prijava sa sumnjom na nuspojave lijekova. Ukupan broj prijava sadržavao je 13.391 nuspojavu. Godine 2013. zabilježeno je tek 2491 prijava na nuspojave lijekova.
Prošle godine HALMED je zaprimio 673 prijave sa sumnji na nuspojave cjepiva, od toga 561 za cjepiva protiv bolesti COVID-19, a za ostala cjepiva 112 prijava.
Ukupan broj prijava u 2022. godini manji je za 55 posto uodnosu na 2021. godinu.
Zanimljivo je kretanje ukupnog broja prijava u razdoblju od 2013. do 2022. godine. Prošle je godine zabilježeno 4485 prijava što je oko 400 prijava više od broja prijava 2020. godine.
Na citostatie se odnosi najviše prijavljenih nuspojava (njih više od 1400), nešto manje na lijekove za živčani sustav, a na trećem su mjestu po broju prijava - antibiotici.
Nuspojave koje su najčešće prijavljivali bile su: pretjerana pospanost, vrućica i povišena tjelesna temperatura, mučnina, glavobolja, proljev, slabost, umor, crvenilo, povraćanje i osip, prenosi HALMED.
Najviše prijava prethodne godine poslali su liječnici, više od pola od ukupnog broja, dok su pacijenti poslali 17 posto prijava, a ljekarnici 12 posto.
Među 2616 prijava sumnje na ozbiljne nuspojave lijeka, u 178 slučajeva radilo se o smrti, 117 bilo je ugrožavajuće za život, 896 odnosilo se na medicinski značajno ozbiljno stanje, 384 tražilo je hospitalizaciju, kod koje se sumnjalo na povezanost s nuspojavom lijeka.
Utvrđivanje je li do smrti došlo zbog lijeka teško je jer su većini slučajeva pacijenti teško bolovali. To se odnosi na zloćudne bolesti, nasljeđene metaboličke bolesti, kardiovaskularne bolesti i transplatacije organa.
Gotovo polovica prijavljenih nuspojava ulazilo je u skupinu ozbiljnih nuspojava. U odnosu na prethodnu godinu, broj se značajno povećao jer je u 2021. godini nešto više od 30 posto prijava bilo povezano s ozbiljnim nuspojavama.
Ukupan broj prijava u razdoblju od sedam godina narastao je s 2491 na 4022. Prema podacima, sumnju na nuspojave najčešće šalju ljudi od 41 do 64 godine. Češće su to žene nego muškarci. Najviše prijava u prethodnoj godini došlo je iz Grada Zagreba, njih više od 900.
POGLEDAJTE VIDEO: Visoke temperature u Europi, premalo spasioca u Hrvatskoj i puno problema za trgovce
