Tema sinoćnjeg Otvorenog bilo je stanje u hrvatskom zdravstvu i pitanje može li nešto više od milijardu kuna iz rebalansa proračuna pomoći ovom resoru da pokrije najbitnije dugove. Još i prije sjednice Vlade na kojoj je rebalans usvojen ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je kako ne misli da će ovih 1,1 milijardu kuna biti dovoljno te je u rukavicama najavio neka poskupljenja ili uvođenje plaćanja nekih zahvata.
U Otvorenom je takvo što i potvrdio.
"Ako će hrvatski pacijent htjeti, primjerice, stent ili koljeno drugog proizvođača, za to će postojati mogućnost, uz uvjet da plati zahvat, ruke i materijal", rekao je ministar Kujundžić.
"Sve više ljudi to zagovara, treba stoga razgovarati o dodatnom zdravstvenom osiguranju, ali i naglasiti da se ljudi ne trebaju bojati da će time biti zakinuti. Važno je dobro definirati standard za osnovno zdravstveno osiguranje i kvalitetnu uslugu, a onda onaj tko će htjeti još bolje, zašto ne bi nadoplatio 500 i više eura", rekao je Kujundžić.
Novac nekamo curi
Ministar ističe i potrebu prevencije, odnosno, da djeca i mladi teže dolaze do cigareta i alkohola pa će za desetak i više godina biti manje bolesni.
Potvrdio je i da novac u zdravstvu nekamo curi.
"Primjer su postupci koji ne koštaju ili koštaju vrlo malo - kad bi se kontrolirala izvršenost posla, vidjet će se da postoje oni koji bi trebali raditi više. Tada će neke stvari bolje štimati, a to je odgovornost šefova bolnica", poručuje Kujundžić.
Predsjednik Savjeta za zdravstvo SDP-a DankoVrdoljak zamjerio je ministru što se, kako tvrdi, lista čekanja od kraja 2015. godine utrostručila.
"Umrtvio se sustav, povećan je i dug, a isto tako udvostručena je dužina čekanja u zadnje dvije godine. Više se ne plaća po izvršenju, limitraju se bolnice, akumuliraju se dugovi i to se na kraju prebacuje na ravnatelje bolnica", kaže Vrdoljak.
Izdvajanje u RH 750, a u EU-u 2200 eura po stanovniku
Tvrdi da su roblemi s dugovima počeli u trenutku kada klinički bolnički centri više nisu bili plaćeni za izvršenje po pacijentu, nego su vraćeni limiti za bolnice.
"Ne plaća se više koliko naprave, već po limitu koliko je zadano. Pa ako KBC prijeđe limit od, primjerice, 100 pacijenata, za ostatak im nije plaćeno i onda se ta krivica svaljuje na ravnatelje", poručuje Vrdoljak.
Ravnatelj KB Sveti Duh MladenBušić smatra da je najveći problem izdvajanje za zdravstvo. U Hrvatskoj ono iznosi 750 eura po stanovniku, dok je prosjek u Europskoj uniji 2200 eura, tvrdi Bušić.
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu DraženJurković poručuje da se ne traži novi namet za cigarete, već da tri kune od cigareta direktno idu HZZO-u, a ne kao dosad Ministarstvu financija.
"Država HZZO-u još uvijek duguje 4,5 milijardi kuna", kaže Jurković.
