"Naš okvir makroekonomske politike određen je izlaskom iz šestogodišnje recesije, temeljnom na rastu, izvozu roba i usluga, osobnoj potrošnji, investicijama i uz kvalitetniju apsorpciju europskih sredstava", kazao je Plenković na početku sjednice Vlade na kojoj se raspravlja o proračunu za iduću godinu.
Poručio je kako Vlada želi da u nadolazećem srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika bude usmjerena na iskorištavanje svih pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja te da će i dalje raditi na jačanju temelja za trajan i stabilan gospodarski rast.
Očekuje se rast BDP-a od 2,9%
Plenković je kazao da se u 2018. očekuje realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,9 posto, u 2019. od 2,6, a u 2020. od 2,5 posto.
Istaknuo je, također, da se u 2018. očekuje manjak proračuna od 0,5 posto BDP-a. "Dakle, još bolji rezultat nego prošle godine", ustvrdio je premijer, dodavši da u 2019. očekuje uravnoteženje proračuna, a u 2020. višak od 0,8 posto BDP-a. Lani je deficit proračuna opće države bio na razini 0,9 posto BDP-a.
Plenković je poručio i da je važno da se nastavi i s brzim, dvostruko bržim od prosjeka EU-a, smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u.
"U 2018. naša je ambicija da to bude 76,6 posto BDP-a, u 2019. 73,4 posto, a u 2020. 69,5 posto BDP-a. Dakle, to su okviri u kojima se kreće naša politika fiskalne discipline, održivosti i vrlo racionalnog pristupa javnim financijama", istaknuo je premijer.
Na kraju ove godine udjel javnog duga mogao bi, kazao je, biti 79,8 posto BDP-a.
Zdravstvo najveći pobjednik rebalansa
"Ako to ispunimo, došli smo na ispod 80 posto (udjela). To je i simbolički izrazito važan signal i vjerujem da će ovakvu odgovornu fiskalnu politiku i makroekonomske politike Hrvatske prepoznati i svi oni koji nas promatraju i koji žele vidjeti kako se snalazimo u okviru Europskog semestra i svih obveza koje su pred nama, a osobito glede smanjenja makreokonomskih neravnoteža, što je, nakon izlaska iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, osnovni zadatak Vlade RH", zaključio je premijer.
Prezentaciju je zatim održao ministar financija ZdravkoMarić.
“Vlada je započela važan trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u”, rekao je Marić.
“Tri integralna stupa koja utječu na pad udjela javnog duga u BDP-u su gospodarski rast, fiskalna konsolidacija i aktivacija državne imovine”, objasnio je ministar financija.
Što se rebalansa proračuna tiče, najveći dobitnik je ministarstvo zdravstva koje je dobilo 1,1 milijardu kuna.
Prijedlogom proračuna za 2018. Vlada predviđa da će ukupni prihodi biti na razini od 129 milijardi kuna, odnosno za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun. Ukupni rashodi bit će, pak, 133,3 milijarde kuna ili pet milijardi viši.
Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili dvije milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor.
