Novi nacrt Zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji je napisalo Ministarstvo uprave, radikalno smanjuje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Tako se u novom Zakonu neće nalaziti dosadašnji niz precizno propisanih oblika ponašanja dužnosnika koji su bili kažnjivi. "To nije korak unatrag, već puno koraka unatrag”, prokomentirao je jedan od članova radne skupine.
Prema nacrtu novčano kažnjavanje predviđeno je samo u slučajevima kad dužnosnik netočno ili nepotpuno popuni imovinsku karticu ili zakasni s njenom predajom. Za sve ostale oblike sukoba interesa koji su prema postojećem zakonu definirani i financijski kažnjivi, novi prijedlog uopće ne predviđa novčane kazne. Štoviše, cijelog niza konkretnih oblika sukoba interesa, u tom prijedlogu uopće nema, piše Jutarnji list.
Novi zakonski prijedlog načelno ističe da dužnosnik u obnašanju dužnosti ne smije svoje privatne interese pretpostaviti javnom interesu, ali uopće ne propisuje koja su to konkretna zabranjena djelovanja dužnosnika. Postojeći zakon to jasno opisuje u čak osam stavaka članka 7. Tako dužnosnicima više ne bi bilo izričito zabranjeno primati, ili zahtijevati korist radi obavljanja dužnosti.
Izričito se ne zabranjuje ni da utječu na ugovore o javnoj nabavi, niti da nekome obećaju zaposlenje ili ostvarenje drugog prava u zamjenu za dar.
Ne bi im bilo izričito zabranjeno ni korištenje povlaštenih informacija o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka, ili probitka s njima povezane osobe. Nema više ni odredbe koja dužnosnicima priječi da za vrijeme obnašanja dužnosti uz dužnosničku plaću tu primaju i naknadu za obnašanje neke druge javne dužnosti. Izbačena je i izričita zabrana koja dužnosnike priječi da budu članovi upravnih tijela i nadzornih odbora privatnih tvrtki kao i izričita zabrana tvrtkama u vlasništvu obitelji dužnosnika da posluju s državnim tijelom u kojem državni dužnosnik obnaša vlast.
Nema konkretnih zabrana
Zakonski prijedlog Kuščevićevog ministarstva načelno ističe da dužnosnik u obnašanju dužnosti ne smije svoje privatne interese pretpostaviti javnom interesu, no ne navodi konkretna zabranjena djelovanja dužnosnika. Prema tome dužnosnicima više ne bi bilo izričito zabranjeno primati, ili zahtijevati korist radi obavljanja dužnosti, utjecati na ugovore o javnoj nabavi ili koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka, ili probitka s njima povezane osobe.
U nacrtu se ne nalazi ni odredba koja dužnosnicima priječi da za vrijeme obnašanja dužnosti uz dužnosničku plaću primaju i naknadu za obnašanje neke druge javne dužnosti, ali ni zabrana koja ih priječi da budu članovi upravnih tijela i nadzornih odbora privatnih tvrtki. Jednako tako ne navodi se ni da tvrtke u vlasništvu obitelji dužnosnika ne smiju poslovati s državnim tijelom u kojem državni dužnosnik obnaša vlast.
I nadalje, pak, kandidati za člana i predsjednika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa ne smiju biti članovi političkih stranaka, no ne navodi se da kandidat za to tijelo nije to smio ni unatrag pet godina.
Povjerenstvo bi radilo ono što može i Porezna
"Povjerenstvo za sukob interesa bi zapravo bilo suvišno tijelo, jer bi mu jedina izričito propisana nadležnost bila provjeravati navode iz imovinskih kartica. Taj posao može obavljati i Porezna uprava", prokomentirao je jedan od članova radne skupine koja je izrađivala nacrt. I drugi članovi radne skupine nisu baš zadovoljni nacrtom, svi osim predstavnika Kuščevićevog ministarstva. Riječ je o radnoj skupini koja je trebala izraditi napiše nacrt izmjena i dopuna postojećeg zakona, a kojoj je sve do afere s Josipom Rimac ona bila na čelu.
Prethodno Povjerenstvo, koje je u međuvremenu napustila i Dalija Orešković, rješavajući konkretne slučajeve pomno je bilježilo svoja zapažanja o tome koje odredbe toga zakona bi trebalo izmijeniti, precizirati i doraditi, a svoje teze je Ministarstvu dostavilo u siječnju.
Međutim, umjesto da radna skupina dovrši posao na izmjenama i dopunama postojećeg zakona donesenog 2011. u završnici pristupnog procesa Europskoj uniji, ministar Kuščević je 9. svibnja ove godine pred radnu skupinu došao s potpuno novim prijedlogom zakona.
Tko stoji iza novog nacrta?
I to "da ironija bude veća", kako kaže sugovornik Jutarnjeg, na dan kad je u medijimao objavljena prva runda e-mail prepiske između ministrice gospodarstva Martine Dalić i grupe Borg. Na pitanje tko je pisao nacrt, radna skupina nije dobila odgovor.
Svi članovi radne skupine osim predstavnice Ministarstva uprave složili su se da je prijedlog zakona takav da ga se nikakvim primjedbama ni dopunama ne da popraviti te su zatražili da nastave raditi na izmjenama postojećeg zakona.
