Čak 63 bolnice i 49 domova zdravlja konstanta su hrvatskog zdravstvenog sustava koju nijedan ministar nije niti taknuo premda baš u tome leže rješenja za mnoge probleme, uključujući i financijske, a i ministar zdravstva Milan Kujundžić, zbog nereda u sustavu, mogao bi odustati od Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Umjesto "velikog spremanja" uglavnom se traži više novca, privatizacija se financira javnim sredstvima, a sve to čini sustav manje dostupnim i nekvalitetnijim. No to se ministri, uključujući i aktualnog Milana Kujundžića, ne usude taknuti, što u konačnici vodi u potop poglavito primarnu zdravstvenu zaštitu koja je novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dodatno "eutanazirana". Stoga ne čudi da većina lokalnih samouprava trenutno "ne zna što bi" jer je 30. lipnja krajnji rok provedbe zakona pa se analizira postojeće stanje i pokušava "smanjiti šteta", navodi Jutarnji list.
Dodaju da su u najvećoj nevolji domovi zdravlja, osobito u županijama koje ih, u odnosu na broj stanovnika, imaju previše, a premalo liječnika.
Na vrhu "ljestvice" najbrojnijih su Karlovačka sa šest i Dubrovačko-neretvanska županija s pet domova zdravlja premda svaka ima tek malo više od 120.000 stanovnika. Naime, kad bi se primijenio jednak kriterij, Zagreb bi imao čak 36 umjesto postojeća tri doma zdravlja. I Splitsko-dalmatinska županija trebala bi prema tom kriteriju imati barem 12 umjesto jednog postojećeg doma Zdravlja, piše Jutarnji list.
Navode da i "neke informacije Ministarstva zdravstva" govore da bi argumentacija lokalnih samouprava protiv Zakona mogla rezultirati njegovim skorim promjenama.
