Saborski zastupnici raspravili su u srijedu prijedlog novog zakona o Obalnoj straži, koji se donosi nakon 12 godina, a regulira sva pitanja vezana za funkcioniranje Obalne straže, nadzor i zaštitu prava i interesa, te ovlasti za obavljanje inspekcijskih poslova na moru. Predloženi zakon uređuje postupanja vezana uz nadzor morskog ribarstva, nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu morskog okoliša, zaštitu prirode i kulturne baštine, istaknuo je državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić.
Dodao je da donošenje zakona predstavlja daljnje unaprjeđenje sustava domovinske sigurnosti, te jačanje suradnje i koordinacije nadležnih državnih tijela na moru.
'Politiku nezamjeranja koriste talijanski ribari'
Obalna straža organizacijski se oslanja na raspoložive kapacitete Hrvatske ratne mornarice. Uglavnom se to odnosi na iskoristivost ljudskog potencijala, obučnih kapaciteta te potpunu logističku potporu provedbi svih aktivnosti. More, podmorje i morsko dno posebno su važni za gospodarski razvoj. Stoga se pozornost usmjerava na održivo gospodarenje i zaštitu bogatstava koja se nalaze u morskim područjima nad kojima Hrvatska ima suverenitet, suverena prava i jurisdikciju, rekao je Ivić. Najavio je daljnju modernizaciju sustava obalne straže.
U raspravi je u ime Kluba zastupnika Mosta Nikola Grmoja ustvrdio kako vladajući umjesto da proglase ZERP govore kako je Jadransko more sada more Europske unije i tako kamufliraju nerad Ministarstva vanjskih poslova i vlade u cjelini.
Plenkovićeva vlada, kao i one ranije, vodi politiku nezamjeranja, a to koriste talijanski ribari koji se nerijetko zatiču u krivolovu. Nedavno su uhvaćeni u krivolovu kod Dugog otoka a svoj stav o hrvatskim zakonima iskazali su pokazujući srednji prst znajući da Hrvatska ne vodi dovoljno brigu o zaštiti svoga mora i da će biti tek simbolično kažnjeni. Grmoja je naglasio kako je učinkovita obalna straža potrebna zbog prijetnji onečišćenja, nedopuštenoga izlova ribe, krijumčarenja i terorizma.
'Nismo uzeli ono što je naše i što nam pripada'
Hrvoje Zekanović (Klub Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika) ustvrdio je kako se Hrvatska odrekla više od 23.000 četvornih kilometara gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.
Nismo uzeli ono što je naše i što nam pripada, ustvrdio je Zekanović navodeći kako je to učinilo 141 država svijeta, ali ne i Hrvatska, uz, primjerice Mađarsku i Švicarsku, koje nemaju mora. Time Hrvatska godišnje gubi više od 200 milijuna eura, tvrdi Zekanović i dodaje kako je i to cijena članstva u Europskoj uniji. S nama se rugaju, talijanski ribari love u hrvatskim teritorijalnim vodama i mi to samo gledamo. To je nesuverenistička politika, jad i bijeda ove Vlade, ocijenio je Zekanović.
Nada Turina Đurić (Klub Glasa) podržala je zakonski prijedlog i tu tematiku smatra prvorazrednim gospodarskim i strateškim pitanjem prema resursima RH.