Financijaši u posljednje vrijeme razmišljaju da hrvatskim umirovljenicima ponude "obrnute hipoteke", odnosno specifičan kreditni odnos umirovljenika i banke, osiguravajućeg društva ili neke treće financijske institucije namijenjenom starijim ljudima kojima odobrena sredstva troše za života, a kredit se vraća nakon njihove smrti prodajom založene imovine.
Da bi to napravili, potrebno im je zeleno svjetlo središnje banke i jača regulativa države. Obrnute hipoteke posebno su regulirane da bi se zaštitili građani i od banaka i od njih samih jer je to i neki oblik socijalnog kreditiranja. Profesor Ekonomskog fakulteta Zagreb Vlado Leko koji je na tu temu objavio nekoliko stručnih radova, piše da se dug vraća jedino od nekretnine koja je pod obrnutom hipotekom te se ne mogu naplatiti iz ostale dužnikove imovine, štednje i slično.
Prvi i osnovni uvjet - vrijedna imovina
“Dužnici ne moraju vraćati kredit, zadržavaju vlasništvo i nastavljaju živjeti u vlastitom domu i istodobno poboljšavaju svoj životni standard i zdravstvenu skrb”, pisao je prije osam godina za Lider Leko. Otplata kredita ne prenosi se nasljednicima, a prvi i osnovni uvjet za kredit s obrnutom hipotekom jest da umirovljenik ima vrijednu imovinu.
"Znamo da stariji ljudi imaju nekretnine relativno visoke vrijednosti, a kredit temeljen na toj imovini omogućit će im da i dalje nastave živjeti u svojim nekretninama te da ostvare određenu kvalitetu života", kazao je za Večernji listZdeslav Šantić, analitičar Splitske banke vjeruje da je kreditiranje preko obrnute hipoteke jedno od rješenja i za Hrvatsku.
Daje li pod hipoteku kuću ili stan, dužnik mora živjeti u toj nekretnini, brinuti se o njoj, plaćati režije, održavati je, a tek nakon njegove smrti, ili smrti bračnog druga ako se takav kredit ugovori, banka aktivira hipoteku, prodaje nekretninu i naplaćuje svoj kredit. Kredit se može iskoristi jednokratno, kroz mjesečne uplate ili kombinacijom tih oblika.
Nijedna hrvatska banka nije dala prijedlog za obrnutu hipoteku
Ovaj način kreditiranja razvijen je u SAD-u 60-ih godina prošlog stoljeća, a u Europi s ovim načinom kreditiranja najviše iskustva imaju Poljaci koji su ga uveli prije desetak godina. U SAD-u doživotni kredit mogu dobiti stariji od 62, dok je u Europi dob od 55 do 75 godina.
Guverner središnje banke Boris Vujčić ističe da se nijedna od hrvatskih banaka nije obratila HNB-u s prijedlogom da im se dopusti odobravanje kredita s obrnutom hipotekom.
