Pocetkom godine izbio je u javnost slucaj Segon, odnosno pitanje je li pomocnik ministra financija iskoristio polozaj kako bi pogodovao svojim tvrtkama. Sumnja se pojavila nakon sto je u medijima objavljeno da je Hrvatska banka za obnovu i razvoj odobrila (HBOR) Segonovoj tvrtki Facta Vera kredit od 31,4 milijun kuna, te da je Segon upravljacka prava prepustio sinu.
Uz to, objavljeno je i da je Segon, kao predstavnik Ministarstva financija, sudjelovao u privatizaciji vodeceg korculanskog hotelskog poduzeca HTP Korcula, a njegova se obitelj bavi luksuznim turistickim biznisom na Korculi.
Ministar Linic cvrsto je branio svoga pomocnika Segona, tvrdeci da se pridrzavao zakonske procedure i sve svoje poslove prenio na odredena odvjetnicka drustva nakon sto je postao drzavni duznosnik.
Razdvojiti politiku i biznis
Linic je najavljivao da ce razrijesiti Segona ako Povjerenstvo utvrdi sukob interesa, dok je premijer Milanovic porucio kako treba "razdvojiti politiku od biznisa" te pozvao sve koji sudjeluju u vlasti da se posvete iskljucivo tome, a privatni biznis ostave po strani.
Milanovic nije cekao odluku Povjerenstva za odlucivanje o sukoba interesa, vec je krajem sijecnja najavio da ce zbog sumnje u sukob interesa Segon biti smijenjen. Segonu je zamjerio "trgovanje kapitalom SDP-a", a iz njegovih tadasnjih izjava moglo se iscitati da Linicu zamjera sto se nije jasno ocitovao o slucaju.
Linic je pak 31. sijecnja, na zahtjev premijera Milanovica, zatrazio Segonovo razrjesenje, a 6. veljace Vlada je to i ucinila.
U izjavama nakon sjednice Vlade, clanovi Vlade Gordan Maras, Vesna Pusic i Rajko Ostojic ocijenili su da Segonovo razrjesenje nije izazvalo sukobe u Vladi niti zaljuljalo Linicevu fotelju.
Slucaj Segon potom je razmatralo Povjerenstvo za odlucivanje o sukobu interesa, koje ga je kaznilo s 40 tisuca kuna.
Kuliminiralo sa slucajem Nade Cavlovic Smiljanec
Repovi te afere vukli su se i dalje, a nove trzavice pojavile su se ubrzo, i to u vezi pomocnice ministra financija i ravnateljice Porezne uprave Nade Cavlovic Smiljanec, koja je u travnju kazneno prijavljena u prosirenju istrage protiv bivse sefice porezne ispostave u Osijeku Ruzice Kovacevic, ranije osumnjicene da je stopiranjem ovrhe nad osjeckom tvrtkom OLT proracun ostetila za najmanje 11,8 milijuna kuna.
Cavlovic Smiljanec osumnjicena je zbog navodnog naloga za zaustavljanje ovrhe, medutim, Linic 27. travnja izjavljuje da nije bilo odgovornosti ravnateljice Porezne uprave u tom slucaju te da moze nastaviti obnasati svoje duznosti.
Medutim, 30. travnja Cavlovic Smiljanec podnosi ostavku, ustvrdivsi da joj je posao zadnjih mjeseci bio izuzetno tezak zbog opstrukcije pojedinaca u Ministarstvu financija. Kazala je i da vlasnika OLT-a Zeljka Bilosa nikada nije vidjela niti ga poznaje, ali da ju se unatoc tome dovodi u vezu s njim i zbog njega ju se optuzuje.
Tek sto su se dogadaji oko OLT-a djelomice stisali u dnevnom tisku se pojavila vijest o tome da je Linic u postupku predstecajne nagodbe za tvrtku Spacva, ostetio drzavu za 27 milijuna kuna, jer je prema procjeni koju je nalozila Cavlovic-Smiljanec, zemljiste, koje je posluzilo za naplatu poreznog duga, platio 33 milijuna kuna, a ono je vrijedno samo 6 milijuna kuna.
Linic je istoga dana u svom ocitovanju premijeru optuzio Cavlovic Smiljanec za neutemeljeno nisku procjenu zemljista te podsjetio na cetiri prethodne procjene na znatno vise iznose.
Kratkim priopcenjem na slucaj predstecajne nagodbe vinkovacke Spacve reagirala je odmah i Vlada, iz koje su porucili da je premijer Milanovic dobio od Linica trazeno ocitovanje te da ce "razmotriti sve podatke iz ministrovog ocitovanja kako bi imao cjelovitu informaciju".
Danas je predsjednik Vlade Milanovic smijenio Slavka Linica s mjesta ministra financija, a za novog ministra predlozio dosadasnjeg Linicevog zamjenika Borisa Lalovca.