'Zakon je po svojoj pravnoj snazi iznad pravilnika, stoga smatramo kako je bilo bitno donijeti zakon kojim će se na sveobuhvatan način definirati pitanja vezana uz studentski rad. Zastarjeli i danas nerelevantni propisi nisu uopće regulirali pitanje rada izvanrednih studenata, minimalnu cijenu sata rada, niti su imali mehanizme za sprječavanje zloporabe studentskih ugovora', objasno je za Glas Slavonije predsjednik osječkog Studentskog zbora Stjepan Ćurčić.
Naglasio je kako su osječki predstavnici u Hrvatskom studentskom zboru bili izravno uključeni u postupak pripremanja prijedloga zakona, osluškujući potrebe svih studenata.
Izvanredni studenti dobivaju priliku
Najveća novost Nacrta je proširena definicija redovitog studenta, čime i izvanredni studenti dobivaju priliku na tržištu rada.
'Za razliku od vremena kada je donesen Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojim je izvanredni student definiran kao “student koji obrazovni program pohađa uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave”, a danas su izvanredni studenti u pravilu oni koji nisu uspjeli redovno upisati studij, odnosno oni koji su izgubili status redovnih studenata na visokom učilištu na kojem studiraju', objasnio je Ćurčić te istakuno kako je položaj izvanrednih studenata iznimno nepovoljan jer većinom moraju nazočiti predavanjima, a plaćaju školarine koje bi mogli isplatiti studentskim radom.
Kraj zlouporabe studentskih ugovora
Studentski ugovori dosad su se često zlorabili tako što su redoviti studenti svoje ugovore prodavali izvanrednima.
'Imamo saznanja da su do sada mnogi izvanredni studenti obavljali poslove na tuđe studentske ugovore, i to pretežito obavljajući one poslove kroz koje nisu bili u direktnom kontaktu s krajnjim korisnicima, čime i nisu bili izloženi mogućim inspekcijskim nadzorima (poput rada od kuće, call centri i sl.)', rekli su u osječkom studentskom zboru.
Studenti će odsad svoje ugovore moći podizati u praktičnom, elektronskom obliku.
'Pojedine odrednice nacrta novog zakona unaprijedit će tehnologiju načina posredovanja, odnosno ubrzati tijek postupka administrativne realizacije kroz status ugovora (izdan-obračunan-plaćen-isplaćen), pokrenuti elektronski oblik ispunjavanja i razmjene dokumenata kao bolji administrativni odnos za naručitelje i izvršitelje poslova', objašnjava Tihomir Milinović, rukovoditelj Studentskog servisa u Osijeku.
Veća minimalna satnica i bonusi
Osim što je povećana minimalna satnica, po novome će studentski centri u različitim gradovima moći definirati minimalnu satnicu prema životnom standardu. Studenti će za rad noću, blagdanom ili nedjeljom dobivati 50 posto veću satnicu, odnosno oko 30 kuna za sat rada. Svi poslodavci koji se ne budu pridržavali novog zakona mogu očekivati kazne do 100 tisuća kuna.
Milinović naglašava kako je studentski rad i dosad bio kontroliran inspekcijskim nadzorom, no najčešće ne i ciljanim nadzorom rada studenata, nego redovitom kontrolom poslovanja poslodavca. Zbog toga je Studentski servis kao posrednik često morao intervenirati prijavama prepoznatih ilegalnih radnji. Nacrt novog zakona predlaže i bolje reguliranje rada posrednika.
'Sukladno važećim propisima, Studentski je servis kao posrednik i do sada vodio sve propisane evidencije o izvođačima, naručiteljima posla, izdanim ugovorima i računima, te o obvezi plaćanja propisanih doprinosa za ovu vrstu rada. Sukladno važećim propisima o vremenu čuvanja dokumentacije, ovlaštenim osobama davali smo na uvid tražene podatke. To je bilo regulirano i dosadašnjim Pravilnikom, ali nacrt Zakona daje mogućnost kvalitetnije zakonom regulirane uspostave odnosa i ispunjenja obveza prije svega posrednika prema izvođaču', istaknuo je Milinović te navlasio kako sama kvaliteta Pravilnika nije toliko upitna, nego je najveći problem njegova nemogućnost prilagođavanja na današnje uvjete rada i poslovanja.
