Nošenje zaštitnih maski u trgovinama postalo je obvezno zbog epidemije koronavirusa, a ta ja mjera "olakšala" posao kradljivcima. Upozorio je na to Ivica Katavić, osnivač i vlasnik križevačke trgovačke kuće KTC, koji je ujedno i predsjednik Udruženja trgovine pri HGK-u, na nedavnom sastanku gospodarstvenika s ministrom financija.
"Zbog maski ne možemo identificirati počinitelje koji rade u grupama i uglavnom kradu ono što mogu brzo preprodati, alkoholna pića i slično. Policija ne reagira na krađe čija je šteta manja od 1000 kuna, a nama te sitne krađe nisu porezno priznate kao rashod", kazao je Katavić dodavški kako su zaštitne maske postale "pomagalo" kradljivcima.
U manjim trgovinama veća mogućnost krađa
No, kako piše Glas Slavonije, krađe u trgovinama i mimo ovoga su velik problem, a štete koje zbog njih trpe trgovci kreću se od 1 do 1,5 posto ukupnog prihoda. Također, sve je više organiziranih kradljivaca koji kradu visokovrijedne proizvode pa ih dalje preprodaju na sivom tržištu. Prema podacima HGK, najčešće se radi o proizvodima koji se lako mogu preprodati, poput alkoholnih pića, pršuta i drugih delikatesnih proizvoda, žvakaćih guma, kozmetike, odjevnih predmeta...
Problem krađa pokušava se rješavati uvođenjem videonadzora u prodavaonicama, kao i natpisima da je prostor pod videozaštitom. Također, trgovci unajmljuju i zaštitarske službe čiji djelatnici štite objekte te se nabavlja različita druga oprema za zaštitu od krađa. No, sve to iziskuje značajna ulaganja koja si manji trgovci uglavnom ne mogu priuštiti, pa je upravo u takvim prodavaonicama mogućnost krađe veća u odnosu na prodavaonice u kojima je instalirana zaštita.
Trgovci već dobro poznaju navike kradljivaca
U trgovačkoj kući Menalo iz Đakova kažu, primjerice, da se pouzdaju i u iskustvo trgovaca koji već poznaju navike kradljivaca.
"Takve osobe diskretno pratimo u trgovini, a počine li krađu rješavamo to na blagajni i zamolimo ih da izvade skriveno u džepovima, nemamo slučajeve da moramo potrčati za počiniteljima krađa, ili situacije da su iskoristili to što u trgovini moraju biti pod maskama, pa tako skriju identitet pri odlasku iz trgovine s ukradenom robom", kaže direktorica Menala Vedrana Punda.
Ona dodaje kako je u hladnije vrijeme ukradene artikle lakše sakriti ispod jakne.
"Zadnji slučaj bio je da je sredovječni muškarac u džep skrio skuplju kremu za lice i nešto hrane. Ne vjerujemo da je ciljano posegnuo za tom kremom", kazala je.
Sitne krađe nisu porezno priznate kao rashod
Na pritužbu Ivice Katavića, predsjednika Udruženja trgovine pri HGK-a, da trgovcima sitne krađe nisu porezno priznate kao rashod, iz Sektora za trgovinu HGK-a poručuju kako je na Vijeću udruženja trgovine zaključeno kako će se uime Hrvatske gospodarske komore poduzeti potrebne aktivnosti prema nadležnim tijelima radi konkretnih prijedloga struke za rješavanje ove problematike.
"HGK lobira za potrebu uvrštavanja manjka po osnovi krađa kao porezno priznatog manjka u sklopu Odluke o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini koja se donosi na temelju iskustva struke. Prijedlog struke je da se u tu odluku uvrsti manjak zbog rizika od krađe u prodajnom prostoru pod kojim se podrazumijevaju svakodnevne sitne krađe u visini do jedan posto", ističu u HGK-ovom Sektoru za trgovinu.
