Hrvatski radnici, koje se zna nazivati lijenima, nesposobnima i neobrazovanima, rade u domovini za plaću od 3000 do 4000 kuna, a kad odu u Ameriku, Njemačku i Australiju, s istim sposobnostima i obrazovanjem, nađu posao za četiri do 10 puta veću plaću, za dvije do tri tisuće eura, piše Slobodna Dalmacija.
Nedavno je britanski New Economics Foundation uzburkao javnost idejom o kresanju radnog tjedna na 20 sati. Potkrepljuju to velikom neujednačenosti između ljudi koji imaju previše plaćenog posla i ljudi koji ga imaju premalo ili ga nemaju uopće. Tvrde također da ne postoje dokazi da kraći radni tjedan znači i manje uspješno gospodarstvo.
Hrvatsku muče niskorišteni kapaciteti
"Prepoloviti radno vrijeme na 20 sati tjedno nije neizvedivo za razvijene zemlje za čijim proizvodima postoji potražnja, to bi im moglo smanjiti ionako nisku zaposlenost i pojačati potrošnju" kaže Juričić. Za Hrvatsku je to više zona znanstvene fantastike. Hrvatska ima problem što imamo neiskorištene kapacitete, proizvodnja se ne isplati, a kad bi ljudi i imali viška slobodnog vremena, nemaju kuna za potrošnju.
Prema podacima Eurostata u 2013. godini, u Njemačkoj se prosječno radi 35,3 sata, a u Nizozemskoj 30 sati. Grci imaju najdulji radni tjedan od čak 42,1 sat, Hrvati 39,3 radna sata, piše Slobodna Dalmacija.
