Banke u Hrvatskoj već su u prvom kvartalu 2020. godine zbog koronakrize zabilježile pad bruto dobiti od 22,7 posto, a u prvih pet mjeseci neto dobit je smanjena za gotovo 40 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, piše RTL.hr pozivajući se na preliminarne podatke dobivene iz Hrvatske narodne banke (HNB).
'U prvih pet mjeseci neto dobit manja za 40 posto'
U Njemačkoj je, primjerice, procjena Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja da udar krize na banke tek predstoji te da se rezerve poslovnih subjekata tope, zbog čega će mnogi doći u probleme s otplatama. HNB, pak, u odgovoru na upit RTL.hr-a uvjerava da je hrvatski bankarski sektor stabilan i da može podnijeti predstojeću krizu. HNB očekuje ukupni pad profitabilnosti banaka u 2020. godini.
"Prema privremenim nerevidiranim podacima za prvo tromjesečje 2020., bruto dobit banaka je smanjena za 22,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2019. No, zbog još snažnije kontrakcije poslovnog rezultata u travnju i svibnju, neto dobit je prema preliminarnim podacima u prvih pet mjeseci 2020. smanjena za gotovo 40 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine", stoji u odgovoru HNB-a.
Do kraja godine banke će manje zaraditi
Što se tiče operativnog prihoda, u prvom je tromjesečju 2020. zabilježen pad svih njegovih sastavnica, kažu u HNB-u. Nominalno je najveći doprinos padu od nekamatnog prihoda - 77,4 posto, dok je neto kamatni prihod pao za 3,7 posto, neto prihod od provizija i naknada za 6,3 posto, a ukupni neto prihodi iz poslovanja za 10 posto.
Do kraja godine, kažu u HNB-u, banke će manje zaraditi jer je značajno poraslo posuđivanje državi, koje se ostvaruje po nižim kamatnim stopama, dok je istovremeno zabilježen pad pad gotovinskih kredita stanovništvu, koji su u 2019. generirali trećinu kamatnog prihoda banaka. U narednom razdoblju, najveći rizik u poslovanju banaka bit će porast kreditnog rizika.
"Moratoriji na otplatu kredita kućanstvima i poduzećima samo su odgodili njegovu materijalizaciju, a u kratkom roku, porast materijalizacije kreditnog rizika ublažen je i olakšavanjem supervizorskih pravila o klasifikaciji izloženosti. Također, iako su banke za dio restrukturiranih izloženosti već iskazale trošak ispravaka vrijednosti, u određenoj je mjeri taj trošak samo odgođen", pojašnjavaju iz HNB-a.
HNB: Bankovni sustav sposoban podnijeti teret ove krize
Na koncu, u HNB-u kažu kako su kreditne institucije dočekale usporavanje gospodarske aktivnosti "s visokim razinama kapitala, ali i povijesno visokom razinom likvidnosti". Potpomognute mjerama monetarne politike, to im je olakšalo apsorpciju inicijalnog šoka.
"Dosadašnja ispitivanja otpornosti kreditnih institucija na stres redovito su potvrđivala otpornost sustava na moguće gubitke u situaciji iznenadne i snažne globalne krize. Iako je trenutno pogoršanje makroekonomskih kretanja u nekim elementima čak i snažnije od takvih pretpostavki, analize Hrvatske narodne banke pokazuju da je bankovni sustav sposoban podnijeti teret ove krize", stoji na kraju u odgovoru HNB-a.
