Za ozbiljnim mjerama pomoći u jeku gospodarske krize izazvane pandemijom koronavirusa vapi i domaća poljoprivreda. Ratari su pred neizvjesnom žetvom, a stočari su izgubili kupce i gomilaju viškove. Jedan od njih je i Željko Ferić iz Ovčara, koji trenutačno na svojoj farmi ima 200 janjadi viška.
"Ja ne znam, ja stvarno ne znam, ne znam što da radim s njima, kamo s njima. Živim od toga, imam suprugu i šestero djece", rekao je farmer Ferić.
Slična je situacija i u Lici, Gorskom kotaru, Dalmatinskoj zagori, gdje se uoči upitne turističke sezone očekuje višak od 100.000 janjadi, zbog čega su ugrožene brojne obitelji. U sličnom su problemu i svinjogojci. Za kilogram tovljenika dobivaju manje nego što trebaju uložiti.
"Mi se nismo nadali da će se ovako dogoditi, a stvarno se dogodilo, mogu reći, brutalno se promijenilo. Cijena koštanja tovljenika je nekih 11,47 lipa, to znači da ispada negdje kunu i 20, 30 lipa po kili – minusa", rekao je za Novu TVMirko Kolić iz Budrovaca kojeg je kriza zatekla usred gradnje nove farme vrijedne 19 milijuna kuna.
Niti na tržištu žitarica nije ništa bolje. Rusi su ograničili izvoz, a cijene na američkom tržištu su skočile. Hrvatska poljoprivredna komora zbog toga traži da se robne zalihe povećaju na količine dovoljne za godinu dana.
Stvaranje rezervi
Dva mjeseca uoči žetve poremećaji i na svjetskom tržištu žitarica. Rusija je ograničila izvoz, cijene na američkom tržištu već su skočile.
"Hrvatska bi isto trebala biti mudra i ne dopustiti da većina naše pšenice izađe kao i svih proteklih godina. Ako to ne učinimo, doista, ako se još nešto ovako dogodi, i gore, nećemo imati što jesti", poručio je Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Ministrica poljoprivrede nudi drugačije rješenje, koje bi trebalo biti jeftinije za državu.
"Da recimo razmislimo kako aktivirati naše mlinarske kapacitete i kako proizvesti brašno. Manja potreba iz proračuna, veća dodana vrijednost u gospodarstvo", rekla je ministrica Marija Vučković te poslala poruku i proizvođačima mesa: "Nadam se da će s otvorenjem restorana 11. svibnja ovaj problem biti smanjen“.
Jednaki kriteriji za sve
Interventni otkup predviđen je u svim poljoprivrednim sektorima, no samo u manjoj mjeri.
"Problemi su veliki, ako ovakvo stanje potraje ili se nastavi mnogi će zatvoriti svoju proizvodnju. Prije svega se to odnosi na tovljače svinja koji akumuliraju gubitke. Nešto je malo lakše onima koji imaju svoj izvor hrane, ali oni koji moraju kupovati hranu nisu likvidni i akumuliraju gubitke. Prije tri i pol mjeseca cijena odojka na tržištu bila je 98 eura na bazi 25 kila žive vage", rekao je Goran Janča, predsjednik Središnjeg saveza udruga proizvođača svinja.
Dodao je i kako o rješenju razgovara s ministricom poljoprivrede, a izlaz iz krize vidi u jednakim kriterijima za sve.
"Bitno je da se postave pravila igre za sve jednako, za svinjogojce i prerađivače. Ako ima nekih klaoničkih premija da se transferiraju prerađivačima da se smanji trošak klanja. Možemo se bazirati na europskim cijenama, međutim, naša domaća industrija nama nudi cijene koje su niže od njemačke burze. Samodostatnost u pogledu svinjske proizvodnje je 62 posto, ali to su hrvatski paradoksi gdje mi malo proizvodimo i ni to ne možemo prodati po normalnim cijenama. Nitko ne očekuje da se obogati, samo da živi normalno", ističe svinjogojac.
Istaknuo je i kako će na poljoprivrednom tržištu sigurno biti još poremećaja.
"Poremećaja će biti sigurno. Imamo malo vremena, mnogi su se morali kreditno zadužiti za opremu svojih farmi, a neki su se morali zadužiti i za proizvodnju. Ako od 100 kuna nečega proizvodite trošak i to prodate za 90 kuna onda čemu taj posao, čemu traj trud, čemu taj život", upitao se Janča.
