Zastupnici Europskog parlamenta trebali bi u utorak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu dati svoje konačno odobrenje za pomoć EU-a u iznosu od 823 milijuna eura za saniranje posljedica potresa u Hrvatskoj, poplava u Poljskoj te koronakrize u nekoliko država članica, kazao je u petak hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler.
Pomoć u iznosu od 823 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije namijenjena je za osam država članica.
Hrvatskoj je za saniranje posljedica razornog potresa u Zagrebu 22. ožujka odobreno ukupno 683,7 milijuna eura, kazao je Ressler (HDZ, EPP) na konferenciji za novinare putem Zooma, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura već je isplaćen u kolovozu, podsjetio je, a ostatak slijedi.
Više od 7 milijuna eura namijenjeno je Poljskoj za projekte obnove nakon velikih poplava koje su u lipnju pogodile Potkarpatsko vojvodstvo.
Više od 132,7 milijuna eura namijenjeno je za isplate predujma Hrvatskoj, Njemačkoj, Irskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Španjolskoj i Portugalu za saniranje javnozdravstvenih posljedica koje je izazvao koronavirus početkom godine.
Hrvatskoj je odobreno 8,5 milijuna eura predujma u tu svrhu, navodi se u priopćenju Ureda EP-a u RH.
Govoreći o glavnim temama plenarne sjednice idući tjedan u Bruxellesu, Ressler se osvrnuo i na pregovore o novom višegodišnjem proračunu EU-a i planu za oporavak, koji blokiraju Mađarska i Poljska.
Ressler je kazao da je u kontekstu koronakrize jasno da je „nužno brzo postići dogovor o višegodišnjem proračunu Unije kako bi svi krajnji korisnici, u svim državama članicama, što prije počeli koristiti sredstva na raspolaganju za oporavak“, posebice s obzirom na to da 60 posto hrvatskih građana smatra da bi Unija trebala raspolagati većim financijskim sredstvima kako bi prevladala posljedice krize.
U vezi mađarskog i poljskog veta na proračunski paket zbog uvjetovanja korištenja europskih sredstava poštivanjem vladavine prava, Ressler je izrazio uvjerenost da će „prevladati ozbiljnost i razumijevanje te će se uskoro postići dogovor unutar Vijeća, osobito jer su i te dvije zemlje velike korisnice EU fondova te im je itekako u interesu početi koristiti sredstva.“
Kao izvjestitelj u sjeni EPP-a za proračun EU-a za 2021., Ressler je kazao da se prijedlogom proračuna planiraju velike investicije u sve države članice, što će omogućiti osnaživanje i hvatanje koraka s najrazvijenijim državama kroz kohezijsku politiku, uz smanjenje gospodarskih i društvenih razlika te nepovoljnih demografskih trendova.
Zaštita potrošača
Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (SDP, S&D) istaknula je kako će zastupnici raspravljati i glasati o više izvješća u području zaštite potrošača, uz poseban osvrt na izvješće „Prema održivijem jedinstvenom tržištu za poduzeća i potrošače“, čija je ona izvjestiteljica za socijaliste i demokrate.
„Parlament će iznijeti mišljenje što Komisija treba promijeniti u postojećim zakonima kako bismo ojačali potrošačka prava, sačuvali okoliš i stvorili nova radna mjesta“, kazala je.
Cilj izvješća je zabraniti ugrađene kvarove proizvoda kroz Direktivu o nepoštenoj trgovačkoj praksi.
"Prema istraživanjima u Francuskoj, 90 posto njihovih građana vjeruje da se uređaje izrađuje na način da se programiramo pokvare nakon određenog vremena. Prema podacima Komisije, uređaji se kvare najčešće u drugoj, trećoj godini od kupnje, otprilike kad jamstva ističu", kazala je.
Zastupnici pozivaju Komisiju da potrošačima osigura i pravo na popravak.
„Potrošači daju prednost popravku uređaja, a ne kupovini novog, te im se to treba i omogućiti, tako da popravak bude cjenovno prihvatljiv. Želimo potaknuti otvaranje servisa za popravak i otvaranje radnih mjesta, trenutna praksa potrošača kupi – koristi - baci to ne podržava“, naglasila je.
Kad je riječ o izvješću o sigurnosti proizvoda, zastupnica naglašava da se Parlament bori za to da sigurnost proizvoda bude jednaka bez obzira kupuju li se na EU tržištu proizvodi koji su proizvedeni u Uniji ili izvan nje, dodavši da su europski proizvođači i trgovci u lošijem položaju jer se pridržavaju strogih pravila, a to često nije slučaj za proizvođače izvan Unije, a koji plasiraju robu na europsko tržište.
Borzan se osvrnula i na nova pravila o kolektivnim tužbama o kojima će se glasati idući tjedan, što će dodatno ojačati potrošače.
„Potrošači koji trpe isti problem moći će se udružiti prekogranično i kolektivno tražiti odštetu", kazala je, dodavši da za proizvode vrlo niskih cijena pojedinci neće dobivati odštete zbog niske pojedinačne vrijednosti, nego će se sredstva kolektivno uplaćivati u fondove za zaštitu potrošača, što smatra dobrom praksom.
Borzan je novu Komisijinu strategiju za potrošače ocijenila pozitivnom, napomenvši da još puno posla predstoji pred institucijama da ona i zaživi.
„Predložene mjere se ne smiju smatrati troškom nego ulaganjem u budućnost, donositelji odluka trebaju imati sluha za sve promjene koje nas čekaju“, zaključila je.
Na dnevnom redu plenarne sjednice su i nova industrijska strategija EU-a, sloboda medija i zaštita novinara, te rasprava o posljedicama koronakrize na vanjsku politiku i na schengenski sustav.
Očekuje se da će zastupnici osuditi odluku poljskog Ustavnog suda kojom se uvodi gotovo potpuna zabrana pobačaja te da će pozvati članice koje to još nisu učinile da ratificiraju Istanbulsku konvenciju
Osvrnut će se i na najavljene teme kojima bi se na samitu u prosincu trebali baviti šefovi država i vlada EU-a, među kojima su proizvodnja i dostupnost cjepiva protiv koronavirusa, klimatski ciljevi i borba protiv terorizma, navodi se u priopćenju Ureda EP-a u RH.
