Državni zavod za statistiku (DZS) sazvao je konferenciju za novinare na kojoj je glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković predstavila konačne rezultate Popisa 2021. o etno-kulturalnim obilježjima stanovništva Hrvatske.
"Ovo je najsloženiji popis u povijesti Hrvatske. Korištene su konzultantske usluge Eurostata. stručnjaci koji su pripremali proces imaju 20 godina iskustva u svom poslu. Sve je to doprinijelo prvom digitalnom popisu stanovništva u 2021. godine", rekla je na početku Brković objasnivši zatim kako je popis izgledao u praksi.
Podsjetila je da je referenti datum bio 31. kolovoza 2021. godine, a angažirano je više od 7.000 ljudi.
Izgubili 10 posto stanovništva
Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva, u Hrvatskoj živi 3.871.883 stanovnika, a sve su županije zabilježile pad stanovništva. Među njima je, prema narodnosti, 3,547.614 (91,63 posto) Hrvata, Srba 123.892 (3,2 posto), Bošnjaka 24.131 (0,62 posto), Roma 17.980 (0,46 posto), Talijana 13.763 (0,36 posto). U odnosu na prošli popis, Hrvatska je izgubila 413 tisuća stanovnika, odnosno 10 posto svog stanovništva.
Udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 posto. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58 posto.
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97 posto, pravoslavaca 3,32 posto, muslimana 1,32 posto, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 posto, dok se 1,72 posto osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24 posto ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74 posto ili 28.784.
Tko govori hrvatski?
Prema materinskom jeziku, 95,25 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00 posto.
Brković je istaknula da su pitanja o vjeri bila jasno postavljena: ''Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se upisivali kako se osoba slobodno izjasnila. Preporuka je bila da se ne nude odgovori samo za pojedine vjere, nego da to bude otvoreno'', objasnila je.
Dodali su da do kraja ožujka 2023. planiraju objaviti konačne rezultate za kućanstva.
Pitanje vjere
''Ono što je izazvalo najviše reakcija je broj ostalih kršćana od 186.960 osoba i broj osoba koje su ušle u kategoriju ostale religije, pokreti i svjetonazori, njih 37.066'', rekla je Brković.
Navedeno je da se od tih 186.960 ostalih kršćana, ili 4,82 posto, 180.368 osoba izjasnilo kršćanima, a od njih se 157.388 osoba na pripadnost o vjerskoj zajednici izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi.
Na pitanje novinara da je 79 posto građana koji se osjećaju katolici, a 87 posto njih koji pripadaju vjerskoj zajednici katoličke crkve. "Ono što hoćemo reći znači da su se građani izjasnili u 79 posto slučajeva kao katolici. To je službeni podatak, a 180 tisuća njih se izjasnilo da su kršćani, ali na drugo pitanje o vjerskim zajednicama ono što su odgovorili. Neki da su pripadnici katoličke, neki pravoslavne crkve… To ne znači da ima 83 posto osoba koje su pripadnici katoličke crkve, postoji i modalitet odgovora da se ne žele izjasniti ili nisu pripadnici nikakve crkve. Vi možete biti katolik, ali ne morate biti pripadnik katoličke crkve", odgovorio je Damir Plesac iz Državnog zavoda za statistiku.
"Vjerujemo da je znatno utjecao način na koji smo prikupljali podatke. Što se tiče vjere, ponovila bih iskustva iz drugih statističkih ureda, mi smo u Ženevi prezentirali naše podatke. To je svugdje vrlo osjetljivo pitanje i to pitanje zahtjeva daljnje analize. Mi nismo sugerirali građanima kako će se oni izjasniti. Državni zavod za statistiku imao je najbolje namjere", rečeno je na konferenciji.
"Odgovori su se bilježili upravo onako kako je osoba slobodno izjasnila", dodala je.
Slučaj iz Zmijavaca
"Politika se zasigurno nije umiješala', odgovorili su iz DZS-a na kritike novinara da su neka pitanja i dalje neodgovorena. 'Nakon što se napravi studija i proanaliziraju svi modaliteta i sva obilježja, mislimo da neće biti nikakav problem", rekli su, dodajući da je DZS imao najbolje namjere s pitanjima o vjeri i vjerskim zajednicama.
"U nekim slučajevima možebitno ispitanik nije shvatio, a mi smo postavili pitanja na najjednostavniji mogući način. Na pitanje o vjeri ispitanik se slobodno izjašnjava, a u korelaciji s pitanjem o vjerskoj zajednici zahtijeva možda analizu sa sociolozima religije", poručili su.
"Bilo je slučajeva da ljudi upišu da su 'dijete svemira', a onda se upišu pod katoličku crkvu", objasnili su.
Vezano uz slučaj u Zmijavcima, poručili su da je ''očito trebalo još više nadzora i kontrole'' te ''nikada nije sve savršeno i uvijek može bolje''.
"Podatak o vjerskoj zajednici nismo još objavili", dodao je Plesac i istaknuo da ''ako bi nešto promijenio, to bi bilo da se popis provede po CAPI metodi iz 2011. pa da popisivači mogu pojasniti ispitanicima pitanje o vjeri''.
Postavilo se i pitanje popisivanja stranaca u Hrvatskoj, a popisali su se samo oni koji su bili više od godinu dana u Hrvatskoj, 'ili imali namjeru da budu'. Nisu popisivani strani vlasnici nekretnina u Hrvatskoj.
Pred kraj konferencije za novinare, nastala je rasprava oko dvije tablice s drugačijim podacima, a iz DZS-a su izjavili da će interna istraga pokazati kako se tablica s oprečnim podacima uopće pojavila u medijima.
