"Zahvaljujem se predsjednici što me poslala ovdje. Ali ne želim o tome govoriti. Ovdje govorim kao A331. To je broj koji sam nosio u Auschwitzu" zapoečo je govor Branko Lustig Nastavio je kako se danas prelako zaboravljaju zločini, te se prisjetio mučne anegdote iz Jasenovca u koji je poslana čitava njegova obitelj.
"Sve su klali. Kad su klali jednu Romsku obitelj, imalu su medvjeda sa sobom. Ustaša je došao do medvejda i rekao 'Ajde, odi u šumu. Ti nemaš ništa s tim.' i prema zvijerima su bili bolji" rekao je izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović te dodao kako su čak i Nijemci tražili od ustaša da ne budu toliko okrutni jer zbog njihovih zločina sve više ljudi odlazi u partizane.
Uz preživjele logoraše, komemoraciji nazoče predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović, koji će održati prigodni govor, zatim prva potpredsjednica Vlade ministrica Vesna Pusić, te ministri Berislav Šipuš, Orsat Miljenić i Tihomir Jakovina. Tu je i izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem, predstavnici diplomatskog zbora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina, antifašističkih udruga, gosti iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva.
Premijer Zoran Milanović poručio je u Jasenovcu kako hrvatski Ustav govori da su temelji hrvatske suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata izraženi nasuprot proglašenju NDH, pozvavši sve one kojima to nije jasno da se javno zauzmu za unošenje NDH u Ustav.
Milanović je istaknuo kako u Jasenovcu govori peti put, ponavljajući stvari "koje treba ponavljati, ali od kojih ljudi okreću glavu". Upravo je, dodao je, i bit politike kao posla i poziva koji treba biti pun sadržaja i smisla, progovoriti o svemu što se događalo u jasenovačkom logoru i na drugim mjestima, o odnosima među ljudima, između ljudi i zajednica u društvu, između dobra i zla "i one banalnosti zla u svakom čovjeku koje čuči i vreba".
U prilog tome pročitao je uvod iz hrvatskog Ustava da bi, kako je rekao, neke stvari u najboljoj namjeri učinio jasnijima i "skinuo možda i osjećaj krivnje i frustracije s nekih koji ne razumiju ili ne žele razumjeti": "Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskog naroda, potvrđenu slijedom ukupnog povijesnog zbivanja u različitim državnim obličjima, te održanjem i razvitkom državotvorne misli u povijesnom pravu hrvatskog naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata u odlukama ZAVNOH-a izraženoj nasuprot proglašenju NDH 1941. godine..."
"Ako ovo nije jasno svakom Hrvatu i građaninu Hrvatske, svakom političaru, onda neka se, molim lijepo, demokratskim sredstvima izvoli zalagati za nijekanje ovoga i za promjenu hrvatskog Ustava i unošenje u hrvatski Ustav Nezavisne Države Hrvatske. Ali, takvog junaka ja još čuo nisam i čekam da izađe i kaže ako to zaista misli, a u međuvremenu ja ću ponoviti ovo - za mene je u Drugom svjetskom ratu postojala smao jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske", poručio je.
Milanović je kazao kako njegovi preci, kada su 1941. u Dalmaciji odlazili u partizane, nisu znali tko je načelu tog pokreta, već su išli kao patrioti i borci za slobodu, "protiv porobljenja svoje dalmatinske i hrvatske braće, za zaštitu Srba nad kojima je provođen zulum".
Milanović je rekao i kako nije još vidio takvu razinu banalnosti tog zla u hrvatskom narodu tijekom Drugog svjetskog rata, neshvaćanje činjenice da su "zločinci došli iz inozemstva i jednu povijesnu želju i težnju hrvatskog naroda tako brutalno zloupotrijebili i silovali, a s druge strane je bio hrvatski narod".
"I kada političar, kada javno odgovorna osoba koju je birao hrvatski politički narod, kaže da je veličanstvena atmosfera na stadionu na kojem se skandiralo, odnosno urlalo 'Za dom spremni', onda je bolje da to prešuti ili da hladno i dostojanstveno ode s tog stadiona. To nije veličanstvena atmosfera, to je tužna atmosfera, to je turobna atmosfera. Volim Hrvatsku i volim da pobijedi 10:0, ali ne na takav način, ne po svaku cijenu, ne država po svaku cijenu. Ova država! Ova Hrvatska! Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska", poručio je Milanović i zaključio svoje obraćanje.
Komemoracija se održava u znak sjećanja na 22. travnja 1945. godine, dan proboja zatočenika iz jasenovačkog logora, te u počast stradalim i preživjelim zatočenicima tog najvećeg koncentracijskog logora u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac iz Jasenovca je pozvao hrvatsko društvo da prepozna znakove i odupre se "atmosferi fašizacije i nacizacije", te ne dopusti da se zaborave strahote ustaškog režima.
"Ako i danas neki od predstavnika države izbjegavaju imenovati nosioce te ideje i odgovornost za njihove zločine prebacuju na silu Osovine, možemo li mi danas koji se ovdje okupljamo doživjeti ovo mjesto stradanja uz ovakav postav muzeja i ovakav program njegova rada? Znamo li kako su nastala ova dva jezera, gdje to možemo vidjeti? Zapitajmo se može li naše društvo prepoznati znakove narastanja atmosfere fašizacije i nacizacije. Hoćemo li smoći snage da prozovemo one koji proizvode strah i promoviraju netoleranciju, koji rade na zaboravu umjesto na oslobođenju i iskupljenju zbog strahote koja se dogodila i na ovom mjestu", poručio je Pupovac okupljenima u Spomen-područja Jasenovac.
Zapitao se i mogu li znati učenici u hrvatskim osnovnim školama da je u Jasenovcu postajao dječji logor u kojem je usmrćeno 20 tisuća djece do 14 godina. "Znaju li za druge logore za djecu poput onoga u Sisku, Jastrebarskom, Križevcima i Đakovu u koje su dovođena srpska i židovska djeca, koja su izgladnjivana i usmrćivana samo zato što su im roditelji bili Židovi ili Srbi. Znaju li da romska djeca nisu imala ni tu logorsku privilegiju, nego su zajedno s roditeljima odmah vođena na stratište", rekao je Pupovac.
"Može li se znati što se ovdje događalo ako će se davati više prostora onima koji tvrde da je ovo komunističko-jugoslavenska izmišljotina", upitao je i pozvao na čuvanje sjećanja na strahote Jasenovca i "još strašniju zamisao države kakva je bila ustaška NDH, ukoliko ni predstvanici pravosuđa ni mnogi u politici ne vide ništa sporno, a kamoli opasno u stadionskom skandiranju za 'Za dom spremni'", istaknuo je.
"Strahote Jasenovca opominju i pozivaju sve nas da više nikada ne dopustimo diskriminaciju i progone na temelju nacionalnih, vjerskih, ideoloških ili rodnih razlika", naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.
Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istoga dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.
Koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
Do sada je utvrđeno da je na desetak lokaliteta toga logorskog kompleksa ubijeno više od 83 tisuće osoba, od čega više od 20 tisuća žena te 20.101 dijete do 14 godina. Žrtve su bile Srbi, Romi, Židovi, Hrvati, antifašisti.
Iako Javna ustanova Jasenovac stalno radi na utvrđivanju broja žrtava, njihov konačan broj ostat će nepoznanica jer su mnogi od logoraša ubijeni čim su dovedeni, prije nego što su bili evidentirani.
Na kraju komemoracije bit će položeni vijenci i održana molitva predstavnika vjerskih zajednica.
