Koliko su u Hrvatskoj žene potplaćene u odnosu na muškarce i kako je na plaće generalno utjecala pandemija koronavirusa?

Koliko su u Hrvatskoj žene potplaćene u odnosu na muškarce, i kako je na plaće generalno utjecala pandemija koronavirusa? 

U Europskoj uniji žene su u odnosu na muškarce u prosjeku plaćene 14 posto manje po satu. U Hrvatskoj taj jaz između plaća po spolu iznosi 11 i pol posto u korist muškaraca. Ova razlika u plaćama jedan je od rijetkih parametara u kojima smo iznad europskog prosjeka, ili bolje rečeno – ovo je ljestvica na kojoj je čak poželjno biti pri dnu. Od Hrvatske je tek nešto bolja susjedna Slovenija s oko 8 posto razlike. Najveća razlika u plaći između muškaraca i žena je u Estoniji, gotovo 22 posto, čak i Njemačka bilježi rupu od nezavidnih 19 posto, a plaće su najujednačenije u Luksemburgu, s tek 1 posto razlike.

Kako je na plaće zaposlenih neovisno o spolu utjecala kriza 2020. 

RAST BDP-a /

Računica je jasna: Jednake plaće muškaraca i žena jačaju gospodarstvo

RAST BDP-a /

Računica je jasna: Jednake plaće muškaraca i žena jačaju gospodarstvo

Najviše je pogodila djelatnost zračnog prijevoza – gdje je prosječna isplaćena neto plaća u prosincu bila 1366 kuna manja nego u siječnju, kada je iznosila oko 12 tisuća kuna. U koroni se nije puno putovalo – pa su nastradale i putničke agencije koje su na kraju godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku isplatile 742 kune manje nego na početku. Očekivano, potonule su i plaće u turizmu, i to za 500 kuna u prosjeku, dok su se u industriji umjetnosti i zabavi smanjile za 39 kuna.

U zakonu jednakost, ne i u praksi /

Biti žena u Hrvatskoj: Teže nalaze posao, rade više za manju plaću od muškaraca, žrtve su nasilja

U zakonu jednakost, ne i u praksi /

Biti žena u Hrvatskoj: Teže nalaze posao, rade više za manju plaću od muškaraca, žrtve su nasilja

No, nekima su u krizi plaće i rasle. Prosječna plaća u sektoru vađenja nafte i plina od siječnja do prosinca 2020. povećana je za 3300 kuna, na 13 i pol tisuća. Uzrok ogromnog skoka je isplata velikih bonusa u naftnom biznisu, a onda i božićnica.
Krizu nije osjetio ni informacijsko-komunikacijski biznis gdje je plaća porasla za 500-njak kuna, baš kao ni javni sektor. U javnoj upravi i obrani, neto isplate povećane su za 325 kuna u prosjeku – a jedan od razloga je i isplata božićnice. Za 100-njak kuna porasle su i plaće u građevinarstvu – razlog je veća potražnja za radnicima, primjerice u zagrebačkom i petrinjskom potresu.

A kako hrvatski zaposlenici stoje u odnosu na europske kolege?
Radnici u Hrvatskoj zarađuju tek 5 i pol eura po satu – to je medijalna satnica koja je gotovo 3 puta manja od prosjeka Europske unije, a on iznosi 13 eura. Najveću medijalnu satnicu imaju Danci, 27 eura, a najmanju Bugari, tek 2 i pol. Naši susjedi Slovenci 8. Kritičari će reći da su u zemljama bogatijim od Hrvatske i troškovi života veći, ali činjenica je i da je kupovna moć u Hrvatskoj pri dnu Europske unije – pa ove brojke realno dočaravaju i životni standard.