Transparentan i otvoren te građanima razumljiv proračun ne samo da znači manji dug i deficit, nego i jača povjerenje građana u institucije i njihovu participaciju te privlači ulagače, a neprohodni proračuni omogućuju rasipanje i korupciju. Naime, transparentnost podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i nadasve razumljive informacije o proračunu te je prvi korak prema pozivanju na odgovornost za prikupljanje i trošenje javnog novca.
Iako se u Hrvatskoj proračunska transparentnost stalno popravlja,
i dalje postoje oni koji ne objavljuju niti jedan jedini
dokument, pokazao je peti ciklus istraživanja transparentnosti
proračuna svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica, koje je Institut
za javne financije proveo od početka studenog 2018. do kraja
ožujka 2019.
Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem
proračunskih dokumenata objavljenih na službenim internetskim
stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se
popravlja te u ovom ciklusu iznosi 3,9 od mogućih pet. Treba reći
da je riječ o znatnom poboljšanju u odnosu na 2015. godinu kada
je iznosila prosječnih 1,8.
Usporedbe radi treba podsjetiti da su županije i ove i prošle godine imale prosjek od 4,9 objavljenih dokumenata, gradovi su prošle godine imali 4, a ove imaju 4,3 dok su općine lani imale 3,3 a ove godine imaju 3,8.
Izvor: Institut za javne financije
No istraživači Instituta za javne financije
upozoravaju da su usprkos poboljšanjima i vrlo dobrim
ovogodišnjim prosjecima razlike i dalje prevelike, posebice među
općinama pa će brojni gradovi i veliki dio općina morati uložiti
još puno truda da zadovolje obveze Zakona o proračunu i Zakona o
pravu na pristup informacijama te preporuke Ministarstva
financija.
"Treba naglasiti da se usprkos pozitivnim trendovima, samo
županije u potpunosti pridržavaju zakona. S druge strane, dosta
je gradova i općina koje ne objavljuju čak ni zakonom propisane
dokumente", napomenula je jedna od istraživačica Mihaela
Bronić, koja je na istraživanju radila s kolegama i
kolegicama Katarinom Ott, Miroslavom
Petrušićem, Brankom Stanićem i
Simonom Prijaković.
U odnosu na prethodni ciklus istraživanja transparentnost se najviše poboljšala - s nule na peticu - u općinama Gornji Mihaljevec, Preko i Stankovci, a najviše se pogoršala – s petice na jedinicu – u općinama Vela Luka i Ferdinandovac.
U svim dosadašnjim ciklusima svih pet traženih dokumenata objavile su četiri županije: Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zadarska te osam gradova: Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb.
Niti jedan dokument u pet ciklusa nije objavilo sedam općina: Gorjani, Pojezerje, Prgomet, Proložac, Punitovci, Sućuraj i Zrinski Topolovac.
Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, najtransparentnije su Primorsko-goranska, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka, dok su najmanje transparentne Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija.
Izvor: Institut za javne financije
Iako sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, mora je se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za participaciju građana. A sve dok proračunska transparentnost ne bude zakonski adekvatno regulirana i dok nadležna ministarstva ne budu provodila primjerene kontrole, građani će uglavnom ovisiti o dobroj volji lokalnih vlasti.
Transparentnost je mjerena brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica u razdoblju od studenog prošle godine do ožujka ove, a to su: godišnje izvršenje proračuna za 2017., polugodišnje izvršenje proračuna za 2018., prijedlog proračuna za 2019., izglasani proračun za 2019., i proračun za građane za 2019. (potonje se u prosjeku najmanje objavljivalo).
Treba istaknuti da je objava traženih pet dokumenata samo potvrda da su se lokalne jedinice pridržavale Zakona o proračunu, Zakona o pravu na pristup informacijama i preporuka Ministarstva financija. Ta se razina proračunske transparentnosti može smatrati tek prvim korakom prema potpunijoj proračunskoj transparentnosti, odnosno kao prvi neophodni preduvjet za edukaciju građana o lokalnim proračunima. A samo se proračunski educirani građani mogu uključiti u lokalne proračunske procese, odnosno u odlučivanje o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava i kontroli odgovornosti lokalnih vlasti.
Neki su gradovi otišli i znatno dalje u proračunskoj transparentnosti pa tako Rijeka građanima već godinama nudi sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna, odnosno participativno budžetiranje u obliku malih komunalnih akcija, programa lokalnog partnerstva i edukativne proračunske igre Proračun(ajme).
I u Pazinu se već godinama provodi projekt Pazi(n), Proračun! u
okviru kojega građani mogu saznati informacije o tekućem
proračunu, sudjelovati u izradi proračuna za iduću godinu I
raspravljati na proračunskom forumu. Tako u Pazinu već od svibnja
2019. gradske vlasti i građani zajednički planiraju proračun za
2020., pri čemu građani sami odabiru male komunalne akcije za
realizaciju u 2020.
Bjelovar je, pak, nedavno svojim građanima ponudio vrlo
atraktivnu aplikaciju Isplate iz proračuna. Također postoje i
primjeri manjih lokalnih jedinica koje se savjetuju s javnošću
poput Bedekovčina, Novigrada Podravskoga, Pićana, Rovišća … što
znači da nije riječ o nemogućoj misiji.
Izvor: Institut za javne financije
Znatna su poboljšanja vidljiva i u kvaliteti, preglednosti i pretraživosti mrežnih stranica svih županija, brojnih gradova i većeg broja općina, no još uvijek je preveliki broj gradova, a posebice općina s izrazito lošim, nepreglednim, nepretraživim, neažurnim i gotovo praznim mrežnim stranicama, a ponovo postoji i općina bez mrežnih stranica – Pojezerje.
Što se tiče preporuka, Institut za javne financije, između ostalog, upozorava da bi se sve ono što Ministarstvo financija iz godine u godinu dosad preporučuje lokalnim jedinicama, moralo zakonski propisati. Svakako bi trebalo zakonski regulirati pravovremenu objavu svih ključnih proračunskih dokumenata i u strojno čitljivim formatima na naslovnim mrežnim stranicama svih lokalnih jedinica. Samo na taj način bi građani mogli jednostavno pristupati potpunim, točnim i razumljivim informacijama o proračunu. Naposljetku, središnja država, odnosno Ministarstvo financija i Ministarstvo uprave moralo bi kontrolirati ispunjavaju li lokalne jedinice sve zakonske obveze.
I, naravno, kako ističe ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, ‘’nije dovoljna samo ponuda, već i potražnja za proračunskom transparentnošću. Građani, udruge, mediji, sindikati, političke stranke, nezavisni političari ... od svih njih se očekuje da konačno počnu koristiti sve te proračunske novosti – vizualizacije, aplikacije, participacije koje su im brojne lokalne jedinice već ponudile te da zahtijevaju dodatne korisne informacije’’.
