Prema podacima koje je Ministarstvo pravosuđa objavilo o radu sudova od 2017. do 2019., na hrvatskim sudovima ima dobrih i loših trendova.
Broj neriješenih predmeta na kraju 2019., njih 371.163, bio je za 13.000 veći nego godinu prije, ali to je još uvijek gotovo sto tisuća manje nego 2017. Najveći udio u tim predmetima čini povećanje od 64.000 neriješenih predmeta (31%) na općinskim sudovima zbog stotinjak tisuća lani zaprimljenih predmeta jednostavnog stečaja potrošača, a i povećanog broja tužbi za "švicarce".
U tri godine ostali smo bez 76 sudaca pa smo ih na početku 2020. imali 1712. Dok je svaki rješavatelj (sudac i savjetnik) prije tri godine rješavao u prosjeku 281 predmet, lani ih je rješavao 232. Prosječno vrijeme rješavanja predmeta produljeno je za 26 dana, na 260. Udio predmeta starijih od 10 godina na kraju 2019. bio je 2,2%, odnosno 8176, dok ih je na početku 2017. bilo 15.373.
Od sudova izraziti problem s neriješenim predmetima ima Visoki upravni sud gdje su po sucu na kraju 2019. imali 262 neriješena predmeta, dok su ih 2017. imali 61. Po tom kriteriju još se izdvajaju Općinski građanski sud u Zagrebu s 268 neriješenih predmeta po rješavatelju iako su lani imali 11 sudaca manje nego 2018. Na tom sudu je i najviše, 2677, predmeta starijih od 10 godina ili 5,28% svih predmeta, te su s 318 (2018.) lani na 414 dana produljili vrijeme rješavanja predmeta, piše Večernji list.
Najdulje su predmet rješavali u Općinskom sudu u Splitu, 478 dana, 137 dana dulje nego 2017. te imaju i 1009 predmeta starijih od 10 godina (3,67%). S time da, iako očekivano, predmet najdulje rješavaju na Vrhovnom sudu, unatoč skraćenju za 93 dana, lani im je trebalo 558 dana. I Općinski radni sud u Zagrebu treba 456 dana, 121 dulje nego 2017., a ima i trend porasta neriješenih predmeta iako je lani bio blag. Čak 55 radnih sporova u Zagrebu rješava se dulje od 10 godina.
Što se pozitivnih trendova tiče, u tri godine za 43% (4543) smanjen je broj predmeta starijih od 10 godina na općinskim sudovima, te 60% ili 2384 na županijskim sudovima, od čega 1392 u Zagrebu. I broj neriješenih predmeta u tri godine je na županijskim sudovima smanjen za 32% (17.735), 42% (22.333) na trgovačkim (53% na Visokom trgovačkom sudu), 30% na upravnim sudovima i 18% (3137) na Vrhovnom sudu.
Skraćeno je i vrijeme rješavanja predmeta na županijskim sudovima za 43 dana, pa je sada 140 dana, za 49 dana na trgovačkim sudovima (285 dana) i za 40 dana na upravnim sudovima. Od 15 županijskih sudova, najmanje riješenih predmeta po rješavatelju imao je ŽS u Zagrebu 185 (27 i 30 manje nego 2017. i 2018.), a najviše u Sisku 335 (80 i 62 više nego 2017.-2018.), dok su ostali relativno ujednačeni sa po 194 do 239 predmeta. Ostali imaju uglavnom mala godišnja odstupanja, a izdvajaju se ŽS u Bjelovaru gdje su lani riješili 56 predmeta manje po rješavatelju nego 2017., a u Zadru 27 više, zatim u Osijeku i Puli 42 i 28 više, a u Vukovaru 68 manje nego 2018.
Najveći sudovi imaju i najviše složenih predmeta, osobito kaznenih, pa isključivo na broju riješenih predmeta ne treba temeljiti ocjene o odnosu sudaca i sudova prema radu. U Splitu su 2017. bili na 181 predmetu po rješavatelju, dok su lani imali 195, iako su imali stvarno prisutna (bolovanja, posudbe...) četiri rješavatelja manje (u dvije godine ostali su bez šest sudaca, a imaju i savjetnika manje). U Osijeku su preklani bili na 162 predmeta, a lani na 204, u Rijeci lani na 213, a prethodne dvije godine na 197. Po vremenu potrebnom za rješavanje predmeta (DT), najmanje ga je potrebno ŽS-u u Puli, 87 dana, u Sisku 111 i u Karlovcu 112, a najviše vremena za predmet treba Rijeci, 181 dan, Dubrovniku 174 i Šibeniku 166. DT je od 2017. za sve županijske sudove smanjen od 183 na 140 dana, a tomu su najviše pridonijeli sudovi uz more.
Najveće je skraćenje postigao sud u Puli 75 dana, 71 u Splitu, 67 u Velikoj Gorici, 65 u Dubrovniku i Vukovaru, 61 u Sisku, 54 u Šibeniku, 48 u Zadru... Od velikih sudova, sud u Zagrebu skratio je vrijeme rješavanja za 30 dana, u Rijeci za 13 (s tim da su preklani imali još 14 dana manje), dok je sud u Osijeku lani za 33 dana povećao svoj DT, i u tomu je bio iznimka, premašivši hrvatski prosjek za četiri dana. Osječki sud izdvaja se i po 70-postotnom povećanju zaprimljenih predmeta, s 5025 na 8537, dok iza njih lani slijede Bjelovar i Zadar s oko 14%, s time da je osam od 15 županijskih sudova lani zaprimilo manje predmeta. Osijek zbog toga ima i najlošiji omjer broja riješenih i zaprimljenih predmeta (CR) – 86.
Ispod sto još je lani bio jedino sud u Rijeci 96, dok su svi ostali sudovi rješavali više predmeta nego što su ih zaprimili. Najbolji omjer imali su sudovi u Karlovcu i Puli 117, Sisku 116, Splitu 114, Šibeniku 113...
Predmeta starijih od 10 godina na početku 2017. bilo je 3961 ili 4,98% svih županijskih predmeta, a u 2020. ušli smo s 1577 ili 4,2%.
