Mađarska je u petak dvaput dizala svoje borbene zrakoplove Gripene kako bi istražila sumnjive radarske kontakte, ali leteći objekti nisu pronađeni, objavio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Mađarska protuzračna obrana prvo je u četvrtak navečer detektirala i pratila letjelicu koja je prošla njezin zračni prostor, objavio je Szijjarto. Ispostavilo se da je to bio dron koji se srušio u Zagrebu, dodao je.
U taj incident uključeno je više članica NATO-a, Hrvatska, Mađarska i Rumunjska, kazao je Szijjarto, dodavši da zemlje međusobno surađuju u istrazi.
Mađarska protuzračna obrana drugi je sumnjivi radarski signal detektirala u petak oko podneva. Mađarski lovci poletjeli su iz zračne baze u Kecskemetu, ali nisu pronašli nikakav sumnjivi leteći objekt, kazao je Szijjarto. Treći slučaj dogodio se tijekom popodneva s istom reakcijom i istim ishodom.
Szijjarto je kazao da je o radarskim signalima obavijestio svoje rumunjske, hrvatske i slovenske kolege.
"Pošto nam se u susjedstvu zbiva rat, iznimno je važno da zračne snage i protuzračna obrana budu mirni i da imaju odmjerenu reakciju", Szijjarto.
"Moramo zaštititi Mađarsku i mađarski narod, ali ne smijemo biti uvučeni u rat u susjedstvu ni na koji način", naglasio je.
Rumunjska: Dron je u našem zračnom prostoru bio 3 minute
U međuvremenu se oglasilo i rumunjsko ministarstvo obrane koje je priopćilo da je dron koji se srušio u Zagrebu u rumunjskom zračnom prostoru proveo samo tri minute.
"Letjelica je u rumunjski zračni prostor stigla iz Ukrajine u 22.23 sata i napustila ga u 22.26 sati. Objekt je letio brzo i nisko, iznad grubog terena i po lošim vremenskim uvjetima što nam je onemogućilo da ga identificiramo", kaže se u priopćenju.
Identificirala ga je, međutim, mađarska protuzračna obrana i potvrdila da se radi o dronu sovjetske proizvodnje Tupoljev Tu-141.
Pad TU-141 na Krimu
Ruska državna novinska agencija Tass objavila je vijest da su zabilježena dva slučaja pada bespilotne letjelice tipa Tu-141, te da je druga sinoć srušena na Krimu.
"Prva od njih pala je u blizini grada Krasnoperekopska (Republika Krim), a druga u Zagrebu (Hrvatska), leteći više od 700 km", rekao je izvor za Tass.
Izvor Tassa kazao je da su obje bespilotne letjelice vršile probne letove prema Krimu, ali je jedna skrenula prema Zagrebu.
Koji je krajnji cilj letjelice?
Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović rekao je u petak navečer kako se istraga o padu bespilotne letjelice nastavlja ujutro, te da Hrvatska "po svemu sudeći nije bila krajnji cilj te letjelice".
Premijer Plenković ranije je kazao da je bitno utvrditi odakle je letjelica došla i zbog čega je završila u Hrvatskoj.
Prema procjenama stručnjaka, letjelica je navjerojatnije došla s područja Ukrajine. To je u RTL-u Danas kazao i bivši ministar obrane Ante Kotromanović.
"Po svemu sudeći to je trebalo doći iz Ukrajine, s tim da nisu spremni reći pravu istinu. Bilo bi hrabro reći da su pogriješili, ali možemo špekulirati. Možda je došao i s područja Moldavije, tamo se nalaze ruske baze koje možda imaju takav tip letjelica. Kako sam slušao ozbiljne stručnjak, po svemu i po putanji, taj dron je vjerojatno došao s teritorija slobodnog dijela Ukrajine", kazao je.
Stručnjak Igor Tabak na pitanje RTL-a izgleda li ovo više kao "zalutala" letjelica koja se otela kontroli ili neka vrsta upozorenja Zagrebu, odgovorio je: "Jako je sigurno da je to zalutala letjelica jer je smo mi na njenom apsolutno krajnjem dometu."
I sam proturaketni štit Europe ima tek pokoji proturaketni sustav obrane koji bi mogao reagirati na ovakve situacije, ali on bi tražio stalno dežuranje i reagiranje i u noćnim uvjetima. Naime, bespilotna letjelica pala je u Zagrebu sinoć oko 23 sata.
O svemu je kazao da je stvar ozbiljna i da dovoljno govori o stanju europske proturaketne obrane koja se kao tema provlačila u javnosti posljednjih godina.
