Hrvatska je na ljestvici ostvarila 53 boda od mogućih 100. To je pogoršanje u odnosu na prethodno istraživanje iz 2012. godine.
Otvorenost proračuna predstavlja količinu informacija koje građani imaju o tome kako država troši njihov novac.
"Kao porezni obveznici, svi mi želimo da nam država na što efikasniji način pruža kvalitetna javna dobra i usluge. Jedan od osnovnih preduvjeta za to je dostupnost podataka u državnom proračunu kako bismo ih mogli analizirati i izraziti svoje želje te tako pomoći Vladi donositi što bolje odluke, ali i držati je odgovornom za javne politike koje provodi. Svatko od nas ima pravo doznati iz ključnih dokumenata o državnom proračunu koliko ćemo plaćati za razna porezna i neporezna davanja, koliko će se država zadužiti, tko su primatelji državnih potpora, koliko će se potrošiti na javnu nabavu, što će se nabavljati, itd.
Indeks otvorenosti državnog proračuna mjeri baš to – u kojoj mjeri obični građani mogu od države dobiti pravovremene, razumljive i dovoljno opsežne informacije o prihodima i rashodima državnog proračuna", stoji u osvrtu Instituta za javne financije.
Novi Zeland na vrhu
Indeks otvorenosti proračuna računa se na temelju 109 pitanja iz Upitnika kojima se istražuje ili objavljuje li državna vlast osam ključnih proračunskih dokumenata tijekom proračunskog procesa i koliko su opsežne informacije objavljene u tim dokumentima.
Najbolje rezultate ostvarili su Novi Zeland, Švedska, Južna Afrika, Norveška i Sjedinjene Američke Države, a najlošiji su Katar i Saudijska Arabija.
Susjedi Slovenci nalaze se ispred Hrvatske s 68 bodova, a ispred nas su i Rumunjska (75) te Bugarska (65). Srbija je lošije pozicionirana od Hrvatske s 47 bodova kao i Bosna i Hercegovina s 43 boda.
Otvorenost proračuna je nužna, ali nije dovoljna za dobro upravljanje javnim financijama te je neophodno i uključivanje građana u proračunski proces kao i snažna uloga institucija koje nadziru proračun, stoji u osvrtu Instituta za javne financije.
Tri ključne preporuke
Hrvatskoj su predložene tri preporuke. Potrebno je da u prijedlog državnog proračuna uvrste ažurirane informacije o prihodima i rashodima za minimalno dvije godine koje prethode proračunskoj godini koja se planira.
Predlaže se i objava kvalitetnog polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna, izrađeno prema uputama međunarodnih organizacija (OECD, MMF).
Predlaže se i osnivanje specijaliziranog ureda za analiziranje proračuna u Saboru koji bi služio kao podrška svim saborskim zastupnicima.
