Lani, početkom rujna, otvoren je natječaj za rekonstrukciju i gradnju drugog kolosijeka dionice pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac, vrijedan nešto više od 2,04 milijarde kuna bez PDV-a. No, postupak natječaja nije daleko odmakao jer je dosad uloženo čak sedam žalbi na natječajnu dokumentaciju i njezine izmjene. Zadnju žalbu u nizu, kako piše Večernji list, uložila je kineska tvrtka China Railway Eryuan Engineering Group (CREEG), i to desetak dana prije zadnjeg datuma za podnošenje ponuda 9. ožujka.
Matična organizacija ove tvrtke jest China Railway Group Limited (CREC), velike kineske građevinske tvrtke koja je izlistana na burzama u Šangaju i Hong Kongu. Glavni dioničar te tvrtke jest tvrtka China Railyway Engineering Corporation, koja je pak državna tvrtka, dakle pod kontrolom Kineske komunističke partije.
Usprkos tomu, HŽ Infrastruktura (HŽI) zatražila je od nadležnog tijela nastavak postupka nabave tvrdeći da je žalba CREEG-a nepravodobna i da Kinezi zlorabe institut žalbe kako bi produljili rok za dostavu ponuda. Pritom u HŽI-ju navode da je novac za taj projekt dobiven iz fondova EU-a s krajnjim rokom do 31. prosinca 2023. godine pa upozoravaju da bi u slučaju daljnjeg otezanja mogli ostati bez tog EU novca, a posljedice bi osjetilo cjelokupno gospodarstvo. No, Državna komisija za kontrolu javne nabave (DKOM) odbila je zahtjev HŽI-ja uz obrazloženje da svoje tvrdnje nisu potkrijepili dokazima.
Osveta zbog poništenog natječaja u luci Rijeka
Kineska žalba u ovom postupku može se protumačiti, piše Večernji list, kao svojevrsna osveta zbog poništavanja jednog drugog natječaja – onog za koncesiju nad kontejnerskim terminalom Zagrebačka obala u luci Rijeka. Tamo je kineska tvrtka CRBC (koja gradi Pelješki most) dala najbolju ponudu, ali je, pod pritiskom SAD-a i EU natječaj poništen.
Već smo pisali o tome kako se oko natječaja za gradnju 44 kilometra dionice pruge Hrvatski Leskovac-Karlovac, kao dijela pruge M202 koja povezuje Rijeku i zagrebački Glavni kolodvor odvija prava drama. Kinezi, naime, na ovakvim natječajnim postupcima nastoje kupiti vrijeme za ostvarenje mnogo većeg i šireg plana. Toliko većeg i šireg da ga nazivaju najambicioznijim ekonomskim i infrastrukturnim pothvatom u ljudskoj povijesti. Riječ je, dakako, o strategiji Pojas i put, odnosno Novi put svile, uspostavi novog trgovinskog puta između Azije, Afrike i Europe, u čemu, eto, značajnu ulogu igra i malena, ali geostrateški važna Hrvatska.
Kinezi 'bacili oko' na tri hrvatske luke
Plan se svodi na to da Kina, zahvaljujući svojim ogromnim tehnološkim, logističkim i ljudskim resursima, u zemljama poput Hrvatske, čija je infrastruktura dotrajala ili nedostatna, financira i(li) gradi velike infrastrukturne projekte poput cesta, željeznica i luka. Gradeći je drugima, Kina u prvom redu sebi gradi nove puteve za dopremu svoje robe. Ne čudi stoga što EU i SAD, koje su u trgovinskom ratu s Kinom, ne gledaju na taj kineski plan nimalo blagonaklono. Naročito ne u projektima poput Pelješkog mosta koji financiraju porezni obveznici EU-a, a gradi ga kineska kompanija.
U tom smislu, Hrvatska je Kini izuzetno važna točka na Novom putu svile. Zna se to još od samita 16 zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) i Kine 2017. godine kada je premijer Andrej Plenković kineskom kolegi Liju Keqiangu kazao kako je Hrvatska zainteresirana "da Rijeka, Split, Zadar i Ploče budu one europske luke u koje će gravitirati kineski izvoz". Konkretno, u fokusu kineskog interesa su tri od četiri spomenute luke: Rijeka, Zadar i Ploče. No, ponajviše Rijeka zbog čega je Kinezima stalo do gradnje i 50-godišnje koncesije nad spomenutim kontejnerskim terminalom Zagrebačka obala, kao i izgradnje dionice pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac.
11.04.2019., Brijesta - Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic i predsjednik Drzavnog vijeca Narodne Republike Kine Li Keqiang obisli su gradiliste Peljeskog mosta koji gradi kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL
Pelješki most je kineska 'pokazna vježba' u EU-u
Kina u svojim strateškim planovima itekako računa na Hrvatsku. Tri spomenute luke zbog svoga su položaja idealne za terminale s kontejnerima punima kineske robe namijenjene europskom tržištu. Također, Hrvatska im je zanimljiva i kao članica EU-a jer bi roba pristigla u ovdašnje luke bez mnogo administrativnih prepreka mogla biti distribuirana po Europi. U tom smislu, Pelješki most je svojevrsna pokazna vježba - prvi slučaj da se neka kineska kompanija javila na natječaj u zemlji članici EU-a. I dobila posao!
No, čini se da su u Bruxellesu svjesni kako se u zadnjih godinu dana preko tzv. diplomacije "maski i cjepiva" Kina nastoji dodatno usidriti na prostor zapadnog Balkana koji je europskoj diplomaciji dugo bio izvan fokusa. Euractiv piše kako je devet država članica EU-a, uključujući i Hrvatsku, u zajedničkom pismu od 5. ožujka pozvalo glavnog diplomata EU, Josepha Borrella, na stratešku raspravu o zemljama zapadnog Balkana.
"Vjerujemo da je krajnje vrijeme da strateški pogledamo na zapadni Balkan", napisali su ministri vanjskih poslova Austrije, Hrvatske, Češke, Njemačke, Grčke, Irske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije.
EU zabrinut zbog diplomacije 'maski i cjepiva'
Puno toga se, stoji u pismu, promijenilo od posljednje rasprave o proširenju Unije u kolovozu 2019. godine navodeći kako je "došlo do dinamičnog unutarnjopolitičkog razvoja u zemljama regije". Primjerice, Bugarska je jesenas stavila veto na pregovore o pristupanju Sjeverne Makedonije, što je u problem uključilo i Albaniju budući da EU vodi pregovore s te dvije zemlje u "paketu".
Nadalje, u pismu šefova diplomacija devet članica EU-a ističe se kako je "pandemija pogoršala već postojeće trendove, uključujući geopolitičke implikacije" jer su "ostali akteri spremni zakoračiti u regionalne poslove, često na naš račun". Ovim posljednjim aludira se očito i na Kinu.
Naime, većina zemalja zapadnog Balkana, izuzev Srbije, nema dovoljan pristup cjepivima protiv Covida-19 pa zaostaju u imunizaciji stanovništva. A time se otvara prostor koji lako može iskoristiti Kina. Euracitv podsjeća kako kritičari već dugo sugeriraju da je kineska "diplomacija maski i cjepiva" imala za cilj zbližavanje sa zapadnim Balkanom u vrijeme kada je suradnja između Bruxellesa i Washingtona bila loša.
11.04.2019., Brijesta - Posljednje pripreme na gradilistu Peljeskom mosta uoci doalska predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovica i predsjednika Drzavnog vijeca Narodne Republike Kine Li Keqianga. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL
SAD se uskoro vraća na zapadni Balkan
"Sve zemlje zapadnog Balkana imaju drugačiji status u smislu integracije u EU-u, ali poanta je u tome da im se omogući napredak, da otvore pregovore. Svi znamo da će to biti dugačak i vijugav put, ali moramo ih uključiti u proces. Ako ne poguramo ovaj dnevni red, dopustit ćemo drugim igračima da imaju politički i ekonomski utjecaj u regiji, što sasvim sigurno nije u interesu EU-a", upozorio je u izjavi za Euracitv neimenovani diplomat EU-a, upoznat s pitanjem proširenja.
Nakon mandata Donalda Trumpa, kada je geopolitički uvijek turbulentan prostor zapadnog Balkana bio gotovo posve izvan fokusa američke administracije, novi američki predsjednik Joe Biden najavio je veliki zaokret. Ministri vanjskih poslova EU-a također su u svome pismu primijetili da se, pod Bidenovim vodstvom, SAD "priprema za ponovnu suradnju s regijom", te su naglasili da "rad rame uz rame s njima kao našim ključnim partnerom zahtijeva zajednički stav".
Nema sumnje da će prostor zapadnog Balkana, ali i Hrvatska, u idućem razdoblju biti jedno od poprišta globalnog nadmetanja Kine s jedne te SAD-a i Europske unije s druge strane.
