Obveza je Hrvatske da do tada smanji emisiju CO2 za 7 posto, no Europska komisija (EK) ocijenila je spremnost Hrvatske tek s devet od maksimalnih 100 bodova, piše Novi list.
Najspremnija Švedska, od Hrvatske gora jedino Poljska
Od članica EU, za implementaciju Pariškog sporazuma najspremnije su Švedska, koja je dobila 67 bodova, zatim Njemačka s 54 i Francuska s 53 boda. Od Hrvatske je, prema ocjeni Europske komisije, lošija jedino Poljska, a podjednako loše kao Hrvatska su Italija, Latvija, Litva i Rumunjska. Susjedna Slovenija dobila je 17 bodova, a Mađarska 22 boda.
Europska komisija ističe kako je problem Hrvatske što je prihvatila ciljeve zaustavljanja klimatskih promjena do 2030. godine, ali ne želi prihvatiti zadano smanjenje štetnih emisija u zrak.
Za "ambicioznost u postizanju ciljeva" od mogućih 35 bodova Hrvatska nije dobila niti jedan, a s 'nulom' je ocijenjena i namjera da dovoljno smanji ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu. Također, niti jedan bod od mogućih 20 nismo dobili niti za ciljeve vezane uz upravljanje šumama.
Uz malo ambicioznosti uspjeli bi i premašiti plan
Pariškim sporazumom svjetske su vlade obvezale se zadržati porast prosječne svjetske temperature na razini znatno manjoj od 2 stupnja Celzijeva u usporedbi s predindustrijskim razinama te obećale da će nastojati ograničiti taj porast na 1,5 stupnja Celzijeva, piše Novi list.
Hrvatska se, kao i ostale potpisnice, obvezala da će svakih pet godina izvještavati o svojim doprinosima u postizanju tog zajedničkog cilja. EK smatra da bi Hrvatska mogla svoj trenutno katastrofalni položaj na ljestvici popraviti ako bi pristala jednom godišnje izvještavati o svojim doprinosima.
Donekle olakotna okolnost je što u usporedbi s ostalim članicama EU Hrvatska ima nisku emisiju CO2 po stanovniku, pa ocjeni EK stoji da bi s iskazanom ambicioznošću uspjela čak i nadmašiti zacrtani plan.