Osim što Hrvatska uvozi meso, voće i povrće, uvozimo smrznuti kruh i druge pekarske proizvode. Ono što se očekuje jest da je ta hrana zdravstveno ispravna, no nekada nije tako. Kancerogeni sastojci u uvezenim pekarskim proizvodima otkriveni su slučajnom kontrolom.
"Ova godina je bila iznadprosječna, očekuje se iznad 800.000 tona, a za Hrvatske potrebe je dovoljno pola od toga znači 400 tisuća tona što znači da se ovaj višak uglavnom izveze", rekao je za HRTDražen Miloloža iz Hrvatske gospodarske komore.
Hrskavi kruh koji jedemo nema veze s Hrvatskom
Za većinu kruha i pekarskih proizvoda koje jedemo ne vrijedi slogan "Od polja do stola", a premda imamo višak pšenice, proizvode te žitarice uvozimo. Miloloža ističe da Hrvatska uvozi kruha i pekarskih proizvoda za oko 90 milijuna eura.
Naglašava da se taj uvoz posljednjih šest do sedam godina, od ulaska u EU, povećao i to s postotkom od otprilike 15 posto. Vjerojatno će mnoge iznenaditi informacija da hrskavi kruh i mirisno tek pečeno pecivo koje slasno jedemo nema nikakve veze s Hrvatskoj. Razlog se krije u stranim trgovačkim lancima koji su na svojim policama počeli nuditi svoju robu.
Proizvodi koji su konzumentima privlačni
Najviše uvozimo iz država koje imaju trgovačke lance kod nas, a to su Njemačka, Italija, Češka, Poljska i Slovenija. Iz tih zemalja polugotova i smrznuta peciva i pizze dolaze u Hrvatsku te se onda samo pećnicama dorađuju. Uvezeni pekarski proizvodi su topli, mirisni i jednostavno zovu na još.
"Vrlo često ćete čuti od roditelja da kažu kako djeca vole neki pekarski proizvod koji je iz pekarne, a takav isti koji se napravi u kući nije im jednako privlačan. Razlog su upravo te tehnološke metode prilikom proizvodnje gdje mi možemo postići tu lepršavost, teksturu i tim savršenim omjerima sastojaka koji se nalaze unutra oni postaju privlačni za konzumente", objašnjava za HRT nutricionistica Olja Martinić.
Rizik za zdravlje ljudi
Među dorađenim i uvoznim proizvodima od kruha nađu se i oni koji nisu zdravstveno ispravni. Zbog toga iz Državnog inspektorata povremeno građanima stiže upozorenje. Nedavno je izdana hitna obavijest građanima o povlačenju proizvoda s napomenom da je rizik konzumacije ozbiljan zbog etilen oksida.
"U predmetnom slučaju uzrok nesukladnosti je sezam koji se koristio kao sirovina u proizvodnji, a koji je porijeklom iz Indije. Od rujna 2020. preko RASFF sustava prijavljene su vrlo visoke razine etilen oksida u određenim serijama sezamova sjemena podrijetlom ili poslanih iz Indije koje su ušle u Uniju. Te su razine više od 1000 puta veće od maksimalne razine ostataka od 0,05 mg/kg koja se primjenjuje za etilen oksid u skladu s Uredbom (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća. Takva kontaminacija podrazumijeva ozbiljan rizik za zdravlje ljudi u Uniji jer etilen oksid zbog svoje toksičnosti nije odobren kao aktivna tvar za uporabu u sredstvima za zaštitu bilja u Uniji", objavio je Državni inspektorat.
"Naravno, kako to sredstvo djeluje na genetski materijal živih bića mikroorganizama tako djeluje i na genetski materijal ljudi pa onda stoga postoji opasnost i za one koji apliciraju to sredstvo prilikom tih postupaka. Iz tog razloga je Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala etilen oksid kao kancerogen prve vrste te je stoga u Europi zabranjen za korištenje u ove svrhe u prehrambenoj industriji", govori epidemiolog HZJZ-a Pavle Jeličić.
Kako je etilen oksid dospio u kruh?
Čak kada se radi i o dopuštenim količinama nekih spojeva koji su napomenuti unutra, vrlo je važno koliko često jedemo te proizvode.
"Ako ih pretjerano često jedemo kroz neko duže razdoblje pojavit će se tzv. kumulativni učinak. Znači te mikro količine koje su fiziološki zanemarljive kroz određeni broj godina i ako je baš takva prehrana dominantna pogotovo kod mladih, one se mogu negdje deponirati, kumulirati i dovesti do poremećaja u zdravstvenom sustavu", naglašava Jeličić za HRT.
Zbog svega navedenog, treba biti iznimno oprezan prilikom izbora, a ono što je dobro jest da postoje ovakve stroge regulative.
